Ne postoji klasična zabrana ribolova tijekom geofizičkih istraživanja nafte i plina u crnogorskom podmorju već postoji zabrana prilaska svih plovila, uključujući i ribarskih, području na kojem će biti seizmička plovila, navedeno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Kompanija Eni Montenegro vršit će 3D geofizička istraživanja u granicama pomorskih blokova 4, 5, 9 i 10 u trajanju od 47 dana. Brod za istraživanje prema najavama trebalo bi stići u Bar u subotu 10. studenog.
“Površina pomorskih blokova na kojima će se vršiti prikupljanje 3D geofizičkih podataka iznosi 1.228 kvadratnih kilometara, a ako se uzmu u obzir trase kojima će se kretati istražno plovilo i manevarski prostor za okretanje seizmičkih plovila, ukupna površina zahvata iznosit će oko 1.800 kilometara kvadratnih”, naveli su iz Ministarstva.
Pomorski promet u ovoj zoni će se kontinuirano pratiti tijekom istraživanja. Kako su objasnili, glavno plovilo za istraživanje, pomoćno plovilo i dva broda presretača će imati stalnu radio komunikaciju s nadležnim službama za pomorski promet.
“Standardna udaljenost od seizmičkih plovila je tri kilometra mjereno od prednje strane broda, tri km s obje strane broda, 13 km od krme, plus u prečniku od 500 metara od repne bove. Ovo područje će se smatrati zonom zabrane za sva plovila koja ne sudjeluju u istraživanju”, naveli su iz Ministarstva.
Kompanija koja vrši istraživanje u obavezi je da ima osobu na plovilu koja će biti službenik za vezu s ribarima, kako bi se minimizirao potencijalni utjecaj na ribolov.
Elaborat o procjeni utjecaja na životnu sredinu napravila je tvrtka Eni Montenegro, na osnovu koje je dobivena dozvola za istraživanje od Agencije za zaštitu životne sredine, a njome je definiran i okvir nadoknade za ribare koji tijekom istraživanja neće moći ribariti.
“Naknada se ne odnosi na gubitak resursa ribe i smanjenje ulova, jer su u odobrenom Elaboratu predviđene sve mjere zaštite i ublažavanja utjecaja na resurse ribe i morske sisavce, već samo na smanjenje opsega obavljanja ribarskih aktivnosti tijekom dana istraživanja. Također, osiguravanje nadoknade za ribare vrši se na principu koji je opće prihvaćena praksa i podrazumijeva koncept da ‘investitor plaća’, te samim tim kompletan iznos naknade za ribare pada na teret investitora – Eni Montenegro”, naveli su iz Ministarstva.
Oni kažu da se visina naknade određuje prema formuli koja se pokazala kao primjer dobre prakse i kao takva primjenjuje se i u ostalim državama gdje se vrše ovakva ispitivanja kao što je Norveška, Italija…
“S obzirom na to da svaka zemlja ima svoje specifičnosti, i okvir za nadoknadu se razvija u direktnoj komunikaciji investitora s predstavnicima ribara. Do danas su predstavnici ribara imali pet sastanka s Eni Montenegro u cilju traženja prihvatljivog rješenja za nadoknadu za obje strane”, kazali su iz Ministarstva.
Prošlog tjedna potpredsjednik Nacionalnog udruženja ribara Dragoljub Bajković, rekao je “Vijestima” da Eni nudi 175.000 eura naknade za 127 ribara, pa bi 102 mala ribara dobili do 1.500 eura, a 24 velika ribara do 6.000 eura. On je tada rekao da neće prihvatiti ovakvu procjenu jer će posljedice po živi svijet trajati mnogo duže od samog istraživanja.
