Penzionisani kapetan bojnog broda bivše JNA, 54-godišnji Čedo Borojević, koji je proteklog vikenda uhapšen na graničnom prelazu Karasovići zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Šibeniku, u lisicama je završio na izlazu iz Hrvatske, kada je u autobus kojim je putovao natrag u Crnu Goru, gdje živi, ušla granična policija i tražila putovnice na uvid.
Borojević, koji ima i crnogorsko i hrvatsko državljanstvo (na osnovi toga što je rođen u Požegi), ima u Beogradu prijavljeno boravište, a u Herceg Novom prijavljeno prebivalište.
U Splitu je bio već jednom sređujući dokumente za obavljanje pomorskog posla, i to nakon što je uredno s hrvatskom putovnicom koju, po svemu sudeći legalno posjeduje, prešao granični prijelaz. I ovaj je put došao u Split po istom poslu, a trebao je, doznajemo, srediti dokumente i neke dozvole jer navodno radi kao kapetan na tankeru jedne strane kompanije.
– Osnovano se sumnja da je kao zapovjednik 20. graničnog mornaričkog diviziona u sastavu 8. vojnopomorskog sektora tzv. JNA, od 16. rujna 1991. do 18. septembra 1991. godine, odnosno kao zapovjednik patrolnog čamca prenio zapovijed članovima svoje posade da se napadne grad Šibenik bez izbora ciljeva, paljbom iz svog raspoloživog oružja po civilnim objektima i civilima, s ciljem njihova zastrašivanja i uništenja njihove imovine i zauzimanja grada, te su s čamca otvorili topničku vatru i iz topova tipa bofors, cal. 40 mm i teških strojnica, cal. 20 mm pucajući na civilne objekte. Zbog ovakvog napada došlo je do ugrožavanja života građana i do velikih materijalnih oštećenja stambenih i gospodarskih objekata – izvijestilo je ŽDO Split.
Kako je nakon privođenja kazao sucu na Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, nije imao nikakvih saznanja da se protiv njega vodi neki postupak niti da ga itko od hrvatskih istražitelja uopće za nešto tereti i sumnjiči. Uhićen je na osnovi raspisane potrage Policijske uprave šibensko-kninske, i to po kaznenoj prijavi iz 1992. godine te dopuni iste prijave iz 2017. godine.
Borojević je iznio obranu i kazao da nije počinio ono za što ga terete, nego da je od svog tadašnjeg nadređenog, nakon što su tih dana s patrolnih brodovima plovili po šibenskom akvatoriju, dobio informacije da se puca po vojsci, i to iz pravca šibenske luke. Tada je dobio zapovijed da uzvrati paljbom, što je, kazao je, i učinio gađajući isključivo vojne ciljeve, a nikako ne civilne.
U obrani je rekao i da nikad ne bi mogao namjerno gađati civile jer je Šibenik bio u grad u kojemu je živio. S ostalim oficirima bivše JRM, 18. septembra 1991. godine, jedinim brodom koji se uspio probiti iz šibenske luke bježi prema otoku Visu, a potom u Crnu Goru.
Borojeviću je istražni sudac odredio istražni zatvor, i to jer je procijenjeno da postoje osobite okolnosti koje opravdavaju bojazan da će boravkom na slobodi pobjeći i na taj način onemogućiti nesmetano vođenje kaznenog postupka. No, sudac istrage odredio je i jamstvo od 30 hiljada eura. Ako plati tu svotu, Borojević će se u nastavku postupka braniti sa slobode.
Kako smo neslužbeno doznali, protiv još dvojice njegovih ratnih kolega, također zapovjednika patrolnih brodova, koji su trenutačno nedostupni hrvatskom pravosuđu, bit će provedena istraga zbog sumnji da su na isti način počinili ratni zločin protiv civila u Šibeniku.
