33 C
Kotor

Slušaj online radio

Otkriće vrijednog hidrološkog lokaliteta pokazalo da CG sama ne umije podnijeti adekvatan zahtjev za zaštitu lokaliteta?

Uvala Pržna
Plavi Horizonti

Najnovije otkriće potencijalno vrlo značajnog hidroarheološkog lokaliteta u uvalo Pržna u Krtolima kod Tivta gdje su ronioci naklon što je bager jedne građevinske kompanije iz Budve bespravno iz plićaka vadio pijesak, našli ostake većeg drvenog plovila, te brojne druge sitnije artefakte koji datiraju od antike do srednjeg vijeka, pokazao je svu ograničenost administrativnih kapaciteta, kao i “pšumove” u komunikaciji između nadležnih ustanova koje se trebaju baviti zaštitom i istraživanjem kzultune baštine.

10.aprila objevili smo da je ronilac iz Hrvatske koji je ronio u Pržnoj na mjestu gdje je nekoliko dana ranije vršena nelegalna eksploatacija pijeska koju je u međuvremenu obustavila nadležna inspekcija, pronašao ostatke većeg drvenog plovila, antički novac, djelove hladnog i vatrenog oružja, te da je riječ o vrlo vrijendom lokaiutetu ali koji je i veoma ugrožen zbog male dubine mora u kojoj se nalazi u uvali koja je jedno od najpoularnijih kupališta na Crnogorskom primorju.

Iz JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore (CZKA) sa Cetinja “Vijestima” je  rečeno da su “putem medija a nakon toga i zavanično obaviješteni  dana 11.aprila od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD-prim.aut.) o otkriću drvenog plovila i pokretnih nalaza u uvali Pržno, Opština Tivat, tokom eksploatacije pijeska iz mora na plažu Plavi horizonti.”

“Imajući u vidu njegovu ugroženost i okolnosti početka turističke sezone, arheolozi ronioci Centra su reagovali urgentno, iako dopis Uprave nije imao notu hitno. Razlog za ovakvo postupanje je što je ovaj lokalitet zbog izuzetnog geomaritimnog položaja uvale u zalivu Trašte, kao i evidentiranih rasutih i poluukopanih fragmenata keramičnog materijala – posljedica sidrenja od antike do srednjevjekovnog perioda,  bio predmetom podnijetih Inicijativa za uspostavljanje zaštite više lokaliteta u zalivu kod organa Uprave još 2020. god. nakon podvodnih rekognosciranja crnogorskog priobalja koje je Centar sprovodio tokom 2017 – 2019. godine“- rečeno nam je iz institucije na čijem je čelu direktorica Biljana Brajović.

U tom je periodu CZKA naime, vršila “prospekcije i procjene trenutnog stanja ranije poznatih nalazišta, tipološki i hronološki determinisani novootkriveni lokaliteti i njihove prostorne granice, sa ciljem potvrđivanja režima zaštite ili utvrđivanja statusa dobro ili kulturno dobro.” Napominju da je međutim, od ukupno 42 podnesene Inicijative, samo je 16 prihvaćeno, “dok su ostale, među kojima je i inicijativa za predmetni lokalitet, odbijene.”

“Vijesti” posjeduju dokumnet – “Inicijativu za uspostavljanje zaštite dobra” koju je 17.marta 2020. uprava CZKA sa Cetinja poslala UZKD-u , a u kojoj neme bukvalno ničega što bi ukazivalo da su na ovoj lokaciji obavljena detaljnija istrađivanja, niti je ona uopšte precizno pozicionirana, niti datirana.

CZKA je uvalu Pržno u rubrici naziv lokacije, imenovala kao “Trašte” što je čitav jedan mnogo veći zaliv na ovom dijelu primorja opština Tivat i Kotor, dok je sama lokacija definisana  kao “uvala sa juga u najužem dijelu poslustvra Luštica” iako se zna da se ovo mjesto zove Pržna.

“U centralnom dijelu zaliva na relativno malim dubinama 5-10m, konstatovano je nalazište sa keramičnim fragmentima šireg vremenskog raposna 3.vijek prije nove ere – 4 vijek nove ere.”- stoji u Inicijativi CZKA bez detaljnijeg grafičkog opisa ove lokacije. Inicijativ8u je potpisala direktorica Brajović. U dokumenu sa ne pominju nikakvi ostaci potonulog drvenog broda, rimski novac, ostavi srednjevjekovnog hladnog orušja, čak i mali srednjevjekovni brodski signalni top koji su nedavno, sasvim slučajno otkriveni u podmorju Pržne, na nepunih dva metra dubine mora. Iz UZKD na čijem je čelu arheolog Mladen Zagarčanin rekli su nam da da je ta Uprava dobara dan nakon objave teksta u “Vijestima” uputila dopis JU CZKA na Cetinju kao i Područnoj jedinici te ustanove u Kotoru, u cilju izvršenja uvida u stanje lokaliteta kao i nalaza sa istog koji su predati JU Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru.

“Prikupljanje ovih podataka neophodno je ne bi li se stvorili uslovi za dalje postupanje ove Uprave, odnosno definisanje vrste postupanja u odnosu na kontekst i stanje nalaza. Imajući u vidu potencijlno izuzetan značaj nalaza, ali i njegovu ugroženost obzirom na poziciju (lokalitet se nalazi na izuzetno maloj dubini u veoma posjećenoj uvali tokom turističke sezone), stav Uprave je da je nad istim potrebno uspostaviti prethodnu zaštitu. Prethodna zaštita uspostavlja se na osnovu predloga stručnih lica, koji je zasnovan na neposrednom uvidu u stanje dobra, raspoloživoj dokumentaciji ili drugim relevantnim činjenicama. Rješenje o prethodnoj zaštiti mora da sadži radnje i aktivnosti koje će se sprovesti u toku trajanja prethodne zaštite, radi utvrđivanja kulturne vrijednosti dobra, a istim se određuje način čuvanja, održavanja i korišćenja dobra za vrijeme trajanja prethodne zaštite.”- objasnili su iz UZKD napominjući međutim da će pristup istraživanju i zaštiti lokaliteta biti izuzetno kompleksni, “naročito imajući u vidu da formalna zaštita neće biti dovoljna da bi se lokalitet ovog tipa na ovakvoj poziciji fizički sačuvao.”

Iz CZKA su potvrdili da su postupajućii po dopisu UZKD, od 13. do 15.aprila preduzeli “ronilačke prospekcije na mjestima u uvali Pržno koje je proteklih mjeseci ronilac iz Hrvatske redovno obilazio i na kojima je ronio izvlačeći nalaze, o čemu su i podaci u vidu zapisnika kod Pomorskog muzeja u Kotoru, o njihovoj predaji sa ciljem daljeg zbrinjavanja.”

“Budući da je informacija o obustavi radova građevinskoj firmi “Gugi Commerce” nakon postupanja Uprave za inspekcijske poslove objavljena 23.marta na portalu „Vijesti“  a vijest o „epohalnom otkriću drvenog plovila“ tek 10.aprila, to navodi na razloge zbog čega u uvali nijesu konstatovani ostaci drvenog plovila. Naime, kako je dno uvale prekriveno debelim slojem pijeska sitne granulacije, ispod kojeg je šljunkasti sloj koji se vidi na snimku sa ostacima drvenih rebara i kobilice, prirodni procesi djelovanja talasa i struja su uticali da za kratko vrijeme svi iskopi u moru, pa i oni dublji načinjeni bagerom i damperom  – ispunjeni, a dno iznivelisano.”- poručili su iz CZKA. Njihovi ronioci dakle, nisu mogli naći ono što je prethodno nakon djelovanja bagera, našao i snimio ronilac iz Hrvatske koji je osim same kobilice, rebara i ostataka pramčane ili krmene statve većeg drvenog plovila, ovdje našao i sakupio dosta rimskog novca, djelove srednjevjekovnog mača i manji srednjevjekovni brodski signalni top. Ostatke broda je po nalazu CZKA, u međuvremenu več ponovno prekrio pijesak, ali su predstavnici te JU kako kažu, “detaljnim pregledom plaže, pronašli odvojen dio kobilice koji se vidi na snimku”.

Ovaj komad brodske konstrukcije je upućen na konzervaciju i uzorkovanje za potrebe različitih analiza, a kako tvrde iz CZKA, “stanje  isušenosti u trenutku pronalaska ukazuje da je vrijeme njenog boravka na suvom bilo duže od datuma kad je snimak prezentovan, a struka i javnost alarmirani.” Kažu da su i materijal kojin je ronilac iz Hrvatske ovdje našao i odmah predao Pomorskom muzejun u Kotoru, oni dobili na uvid i da će on će nakon stručne obrade i konzervatorskog tretmana, materijal biti uvršten u pomorsku zbirku kotorskog muzeja.

Iz CZKA poručuju da će sve preduzete radnje i aktivnostu te JU biti u skladu su sa izdatim preporukama UZKD, “sa ciljem uspostavljanja prethodne zaštite i utvrđivanja kulturne vrijednosti dobra, koje donose organi UZKD.”

“Oni određuju način čuvanja, održavanja i korišćenja za vrijeme njenog trajanja. Takođe, svi eventualni planovi istraživanja, konzervacije i prezentacije zavisiće od izdatog mišljenja Uprave.”- naglašavaju iz CZKD apostrofirajući činjenicu da Crna Gora,  iako država potpisnica Konvencije UNESCO-a, još uvijek nema  Pravilnik o ronjenju na podvodnim lokalitetima i Zakon o ronjenju, kao ni “nadležnu instituciju koja bi ostvarivala djelatnost samo u oblasti podvodnih istraživanja, uključivanjem različitih sturka specijalnosti u postupak očuvanja baštine, iako postoji dovoljan broj ronilački osposobljenih arheologa kao i konzervatora da sprovode mjere zaštite nad izronjenim predmetima.”

“Trenutno se istraživanjem podvodne baštine u Crnoj Gori,  bavi u okviru svojih nadležnosti  jedino JU Centar za konzervaciju i arheologiju, kroz sveobuhvatna arheološka istraživanja i na kopnu i pod vodom, primjenjujući Zakon o zaštiti kulturnih dobara. Zahvaljujući dosadašnjim upornim  zalaganjima, razmjenama iskustava i dobre prakse sa ostalim  zemaljama koje baštine podmorsku tradiciju, ovaj Centar je uspio ostvariti značajne rezultate u oblasti podvodnih istraživanja uz  vrlo skromnu tehničku opremljenost i postao priznat kod svih nacionalnih tijela i regionalnih institucija koje adekvatno doprinose podvodnim aktivnostima.”- tvrde iz JU na čijem je čelu direktorica Biljana Brajović.

Iz UZKD međutim, ne dijele (samo)uvjerenost Brajovićeve o sposobnostima CZKA u podmorskoj arheologiji, ocjenjujući kapacitete ove JU u tom domenu ograničenim, te preporučuju saradnju sa drugim doaćim I stranim ekspertima na planu istraživanja i zaštite novog hidroarheološkog lokaliteta u uvali Pržna.

“Imajući u vidu ograničene kapacitete kojima raspolaže JU CZKA Uprava je u dopisu upućenom ovoj ustanovi, te informaciji upućenoj Direktoratu za kulturnu baštinu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, insistirala na preporuci da se u eventualni plan istraživanja, konzervacije i prezentacije uključe sve relevantne nacionalne i lokalne institucije i tijela koja bi kadrovskim i logističkim kapacitetima mogla doprinijeti adekvatnom pristupu ovim aktivnostima, a takođe u konačnom, ukoliko se uvidi potreba, preporučena je i komunikaciju sa Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru.”- rečeno nam je u UZKD.

Na pitanje smtaraju li da je eventualno vađenje ostataka drvenog broda otkrivenog u podmorju uvale Pržna, njihova konzervacija i adekvatna prezentacija u nekoj od muzeoloških institucija u Crnoj Gori najbolji put za zaštitu ovog potencijalnog novog zaštićenog kulturnog dobra, iz UZKD su saopštoli da se “o metodološkom pristupu konzervaciji lokaliteta može se govoriti nakon sprovođenja arheoloških istraživanja.”

“Dakle, tek nakon utvrđivanja stanja potencijalnih ostataka brodske konstrukcije i brodskog tereta, boljeg razumijevanja okruženja i konteksta nalaza, utvrdiće se da li će se pristupiti eventualnom vađenju nalaza i njegovoj konzervaciji na kopnu, a potom i prezentaciji, ili će se pak dati prioritet in situ konzervaciji, svakako preporučenoj UNESCO-voj Konvenciji o zaštiti podvodne kulturne baštine.”- zaključili su iz UZKD.

Najčitanije