Otpad ugrožava zajednice zlatnih korala (Video)

Iako je Vlada proglasila Dražin vrt i Sopot u Boki Kotorskoj za zaštićena područja, otpad ugrožava njihove zajednice zlatnih korala, pokazala je analiza BIRN-a.

Vlada Crne Gore je prošlog juna proglasila Sopot i Dražin vrt u Boki Kotorskoj za trajno zaštićena morska područja – spomenike prirode. U avgustu 2021. Vlada je ta dva lokaliteta stavila pod preventivnu zaštitu zbog izuzetne vrijednosti biodiverziteta.

Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora tvrdi da je podvodni otpad najveći problem u tim zaštićenim lokacijama u Boki, podsjećajući da je tokom akcije čišćenja u septembru 2020. izvađeno najviše plastične i staklene ambalaže.

„Nažalost tu još ima otpada i pokušavamo da svaki put kad odemo tamo po nešto makar skupimo. Čak ima i karoserija automobila kod Sopota koje su prvo velike i teške, a kao drugo već su toliko obrasle organizmima da bi bilo možda i šteta da se to diže. Ali je svakako poražavajuće za nas da dovodimo čak i inostrane kolege da se dive tim ljepotama zlatnog korala a onda se susrećemo sa čvrstim otpadom kome tu zaista nije mjesto”, kazala je Mačić BIRN-u.

Lokaliteti Sopot i Dražin vrt su poznati kao reprezentativna staništa zajednice Zlatnih korala (Savalia Bertolini), koji u Bokokotorskom zalivu imaju duplo više kolonija nego u čitavom Mediteranu. Manje kolonije Zlatnih korala u zalivu su otkrivene i kod rta Sveta Neđelja, ostrva Sveti Đorđe i u okolini Strpa ka Lipcima.

“Zlatni koral je jedna specifična vrsta zato što može da raste pojedinačno – sam. Da kažemo da može da stvara skelet, a može i da raste kao parazit na drugim koralima. Ono što je posebno za ove lokacije je da se tu nalazi najveće naselje ove vrste u Mediteranu. Tako da s obzirom na to da je to zaštićena vrsta prema domaćem zakonodavstvu i prema barselonskoj konvenciji to je bila obaveza da nađemo način da zaštitimo te lokacije”, navodi Mačić.

Nakon što je u junu 2006. godine pristupila Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti, Crna Gora se obavezala na uspostavljanje zaštićenih morskih područja. Zaštićena morska područja su dijelovi morskog prostora u kojima se aktivnosti ljudi ograničavaju ili posebno regulišu kako bi se očuvala biološka raznovrsnost i prirodna ravnoteža.

Osim Dražinog vrta i Sopota Vlada Crne Gore je za zaštićena morska područja proglasila Park prirode Stari Ulcinj, Platamune kod Budve i Katič kod Petrovca.

Otpad na morskom dnu ostaje decenijama

Jelena Marojević Galić iz NVO Parkovi Dinarida podsjeća da su Sopot i Dražin vrt još od 2021. bili pod preventivnom zaštitom zbog biodiverzitetske vrijednosti.

“Radi se o malim lokalitetima. Jedan je 3.5 hektara a drugi je nekih 1.5 hektar. Tu je zaštićen dominantno taj morski dio. Taj dio kopna je dosta mali radi se o jednom dijelu između magistrale i mora, u tom dijelu nema uticaja gradnje i možda je najveći uticaj kada govorimo o kopnenom dijelu tih zaštićenih područja upravo otpad. Najviše je tog kabastog građevinskog otpada koji odlažu nesavjesni pojedinci, a za ovaj morski dio tih područja najizraženiji je taj antropogeni uticaj”, kazala je Marojević Galić BIRN-u.

U studiji Instituta za biologiju mora i Univerziteta Crne Gore objavljenoj 2021. godine navodi se da je u područjima Dražin vrt i Sopot bilo prisutno šest kategorija morskog otpada, od kojeg je najviše plastičnog otpada a najmanje papira i kartona koji su najbrže razgradivi u morskom okruženju. Upozorava se da plastični otpad na morskom dnu može ostati decenijama, zbog čega akumulacija u sedimentima može promjeniti kvalitet staništa na morskom dnu i povećati toksikološke rizike za biodiverzitet.

Za upravljanje zaštićenim područjima zaduženo je Javno preduzeće Morsko dobro, koje treba da ima četvorogodišnji plan upravljanja kojim se definiše zaštita morskog i priobalnog dijela. Iz Morskog dobra kazali su BIRN-u da nisu imali prijava za ugrožavanje lokaliteta, navodeći da su planirane akcije čišćenja tih zaštićenih područja.

Na lokacijama Sopot i Dražin vrt postavljene su bove kako bi se obilježilo zaštićeno područje, dok informativne table ukazuju gdje se nalaze kolonije Zlatnih korala.

Područja nepristupačna za ribare

Mještanin Orahovca Jovica Živković smatra da treba poboljšati nadzor u zaštićnom području. Živković se bavi privrednim ribolovom i tvrdi da se sve više vide promjene u moru.

„U dijelu zaštićenih područja ograničen je pristup ribarima na određenu daljinu i oni prilično poštuju. Ljudi koji dođu sa strane nisu upoznati sa tim momentima ali mislim da generalno na tim pozicijama i u prethodnoj fazi dok se nije to obilježilo vrlo je bilo teško izvoditi ribolovne aktivnosti zbog konfiguracije terena. Jer sami teren je nepristupačan za ribanje bilo sa velikim alatima ili sa udicama. S obzirom na to da je koralni greben dolazilo je do oštećenja ribolovnih alata i to je samo sebe očuvalo u tom dijelu”, kazao je Živković BIRN-u.

Marojević Galić je kazala da je u toku proces izrade planova upravljanja koji će Morskom dobru dati smjernice za očuvanje biodiverziteta. Ona smatra da je pored akcija čišćenja, održavanja i postavljanja tabli potrebno i edukovati lokalnu zajednicu kako bi i oni prevenirali negativne pojave kao što je odlaganje otpada.

“Takođe, saradnja sa ribarima koji su aktivni u tom području da znaju šta su vrijednosti koje se nalaze ispod mora i na šta treba da obrate pažnju kada obavljaju svoje aktivnosti”, kaže Marojević Galić.

Međutim Mačić upozorava da su na koralima u Dražinom vrtu primijećene promjene.

“Na lokaciji Dražin vrt smo u ranijim godinama otkrili čak neke nekroze na koralima što nije bio slučaj na Sopotu, tako da sad pratimo šta će sa tim da bude. Ove godine je u vezi sa velikom temperaturom bilo dosta prisutnih nekih mucilagenih algi koje pokrivaju korale kao i sve druge organizme na dnu. To je nešto što je povezano sa promjenom klime, sa povećanjem temperature i sa većim zagađenjem. To su svakako opasnosti koje prijete ovim organizmima”, navodi Mačić.

/Jovan Radulović – BIRN/