Rad sa čipkom podrazumijeva zanatsko umijeće, disciplinu, predanost, povezanost srca, uma i ruke, a žene iz Italije, Hrvatske, Južne Koreje i Crne Gore svojim djelima to i dokazuju
Otvaranje niza izložbi radova od čipke i tematskih, umjetničkih postavki u Kreativnom habu, u okviru prvog Međunarodnog festivala čipke u Kotoru od 27. do 29. marta, izazvalo je veliko interesovanje ljubitelja/ki vrhunskog filigranskog ručnog rada, poštovalaca ženske zanatske tradicije i istorije, dokazujući značaj ovog majstorstva u okvirima svjetskog duhovnog kulturnog naslijeđa. Vještina izrade čipke „na iglu“, posvećenošću djelatnica Opštinske javne ustanove „Muzeji“, a zaslugom Škole dobrotske čipke Nade Radović, povezala je u Kotoru meštrice iz Italije, Hrvatske, Južne Koreje i Crne Gore. Na stotine originalnih, unikatnih primjeraka rađenih „puntom antikom“, bodom u zraku, retićelom, na batiće, ukrašenih vezom ili apliciranih na komadima odjeće, među kojima je i vjenčanica, izloženi su po nekadašnjim ćelijama, hodnicima, udahnuvši bivšem Kotorskom zatvoru vibracije plemenitosti, suptilnosti i mekoće ženskih rukotvorina.
Posjetiocima su se predstavile čipkarice iz Italije – iz doline Sesije, iz Udruženja za očuvanje tradicije „Drevni bod“ iz San Đovanija u pokrajini Bolonja -„Emilija Ars“, iz Udruženja „Punto Maglie“ iz grada Malje na poluostrvu Salento u Pulji, zatim one iz Hrvatske – iz Društva paških čipkarica „Frane Budak“, Udruge primoštenskih čipkarica „Pekljica“, kao i južnokorejska čipkarica Hjuna Kim, koja kroz organizaciju „Punto aperto“ praktikuje i istražuje vještine izrade italijansake čipke. Svoje radove izlažu i čipkarice iz Nadine škole dobrotske čipke, koja je kroz projekat „Stara vještina za novo doba“ OJU „Muzeji“, pored polaznica iz Boke kotorske, Bara, Podgorice, tokom pet godina trajanja okupila i žene iz Rusije, Ukrajine, SAD-a. Samostalnim izložbama predstavljaju se Vildana Killian iz Podgorice, Sandra Luković iz Donje Lastve, Natalija Maksić i Slađana Vučetić iz Kotora.
-Rad sa čipkom podrazumijeva zanatsko umijeće, disciplinu, predanost, povezanost srca, uma i ruke, prevashodno mora da postoji emocija, a dobrotska čipka ima sve to, kaže Vildana za Boka News, srećna što ovaj Festival predstavlja ostvarenje želje koju su čipkarice izrazile prije pet godina, kada je Nada Radović pokrenula Školu dobrotske čipke u prostoru „Muzeja“.
-Vjerujemo da će ovaj Festival postati trajna manifestacija i mjesto susreta čuvarki čipkarske tradicije iz različitih djelova svijeta. Iz Kotora želimo poslati jasnu poruku: da je ovaj grad, pored svojih brojnih istorijskih i kulturnih obilježja, i grad čipke – grad koji svoju tradiciju čuva, njeguje i s ponosom predstavlja svijetu, kazala je Dušica Ivetić, direktorka „Muzeja“, te istakla da čipka na iglu zauzima posebno mjesto među vještinama koje su obilježile evropsko kulturno naslijeđe.
-Put ove vještine vodio je iz italijanskih renesansnih centara, preko dalmatinskih gradova i ostrva, sve do Bokokotorskog zaliva, gdje se razvila naša lokalna tradicija- dobrotska čipka. U namjeri da se istaknu ove veze i različite lokalne interpretacije, OJU Muzeji Kotor organizuje prvi Međunarodni ferstival čipke na iglu, istakla je Ivetić na otvaranju Festivala u Crkvi Svetog Pavla i dodala da su posvećenost i ljubav polaznica Škole dobrotske čipke doprinijeli su da ova vještina nastavi da živi.
Naglašavajući zadovoljstvo što smo „privilegovani da u ovakvom prostoru, atmosferi i organizaciji budemo sudionici Međunarodnog festivala čipke u Kotoru“ Festival je zvanično otvorio njegov pokrovitelj Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor. Govoreći o značaju očuvanja nematerijalne kulturne baštine i podrške inicijativama koje afirmišu kulturni identitet, izrazio je ponos što“kotorski Muzeji iznose ovakve projekte spajajući, kako se činilo, nespojivo poput Jadrana i Južne Koreje“.
-Moram da izrazim zadovoljstvo činjenicom da jednu vještinu za koju treba mnogo strpljenja, znanja i truda, u vremenu instant kulture, jedna gradska ustanova može nanovo da promoviše, kazao je Jokić.
U ime Ministarstva kulture i medija Crne Gore, partnera Festivala, Dobrila Vlahović direktorka Direktorata za kulturnu baštinu, naglasila je da Festival ima izuzetan značaj za očuvanje i promociju tradicionalnih vještina i zanata, među kojima vještina izrade dobrotske čipke zauzima posebno mjesto kao jedinstven i autentičan segment naše nematerijalne kulturne baštine.
-Crna Gora je ovu vještinu zaštitila još 2013. godine kao nematerijalno kulturno dobro od nacionalnog značaja. Taj status nije samo formalnost, već obaveza – da se znanje dokumentuje, čuva i prenosi kroz živu praksu. Upravo zato nije slučajno što se ovaj Festival održava u Kotoru, prostoru izuzetnih univerzalnih vrijednosti, gdje čipka pripada istom sistemu kulturnih vrijednosti i predstavlja dobro koje zahtijeva pažnju, znanje i trajnu brigu. Njena složenost izrade, ljepota i istorijska vrijednost svjedoče o vještini i kreativnosti generacija koje su je brižljivo stvarale, čuvale i prenosile dalje, rekla je Vlahović.
Odrastajući uz baku i tetke koje su radile čipku, ambasadorka Republike Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela je i sama emotivno vezana za ovu vještinu. Istakla je da ovaj Festival predstavlja konkretan primjer izuzetne međunarodne saradnje koja povezuje ne samo susjedne, već i udaljene zemlje, sa zajedničkim ciljem da se osnaži i sačuva ova stara umjetnička tradicija. Ambasadora Republike Hrvatske Veselka Grubišića posebno raduje „što uvijek pronalazimo spone koje nas povezuju, jer je u ovim vremenima važno da budemo jedni uz druge, da se međusobno podržavamo i njegujemo vrijednosti koje nas spajaju“.
Podsjetio je da hrvatska čipkarska tradicija ima posebno mjesto u evropskom nasljeđu, o čemu svjedoči činjenica da su čak tri njene čipkarske vještine upisane na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine, a od te tri, dvije će biti predstavljene na kotorskom Festivalu čipke – paška i primoštenska.
U muzičkom dijelu programa nastupila je ženska klapa „Incanto” izvodeći kompozicije na crnogorskom, italijanskom i hrvatskom jeziku, koje su simbolično povezale mediteranski kulturni prostor, a izvedena je i kompozicija „Reticella” autorke Jelene Vukčević u interpretaciji Isidore Milivojević.
U Kreativnom habu su u toku radionice, demonstracije izrade čipke i panel-diskusije, koje će biti održane i sjutra, u nedjelju, 29. marta.
/M.D.P./
