Izložba “Kartografska baština iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku” otvorena je u ponedjeljak uvečer u dubrovačkom Kneževom dvoru, a donosi 87 djela iz kartografske zbirke koja sadrži preko petsto primjeraka karata, planova, globusa i atlasa, nastalih od 16. do 20. stoljeća.
Direktorica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać izjavila je kako je dubrovačka kartografska zbirka među najbogatijima u Hrvatskoj, a na izložbi je veći dio djela izložen prvi put.
“Dubrovačka Republika imala je veliku pomorsku povijest. Za izložbu na tu temu 1941. godine brojni su Dubrovčani poklonili svoje karte muzeju. Bitno je fundus predstavljati javnosti jer doprinosi boljem razumijevanju okolnosti nastanka te same prirode naše pomorske povijesti”, rekla je Vilać.
Autorica izložbe Ana Kaznačić Skurić istaknula je kako je izložba podijeljena u tri tematske cjeline: kartografiju europskih zemalja, kartografiju Dubrovačke Republike i pomorsku kartografiju Jadrana.
“Najstarije kartografsko djelo, venecijansko izdanje Ptolomejeve “Geografije”, potječe iz 1598. godine, a u muzej je došlo 1941. godine kao dar Nika Miroševića Sorga iz Rima. Tu je i portulan Sredozemlja iz 1649. godine iz glasovite radionice obitelji Oliva iz Messine, Mercatorov atlas iz 1633. godine, “Atlas Nouveau” francuskog izdavača i kartografa Jaillota iz 1682. godine”, rekla je Kaznačić Skurić.
Dodala je kako je rad na izložbi bio složen jer je među više od petsto djela trebalo napraviti presjek.
“Gotovo više od godinu dana su trajale pripreme za izložbu i uložen je velik trud. Međutim, kad imate puno predmeta, to dosta i olakša posao. Bilo je najvažnije prikazati najvrjednija djela iz fundusa”, rekla je Kaznačić Skurić.
Izložbu, koja ostaje otvorena do 15. studenog 2018. godine, prigodnim je riječima otvorio predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica.
