“Vještina izrade dobrotske čipke – zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore” naziv je izložbe autorke Nadežde Nade Radović koja je sinoć otvorena u Istorijskom arhivu Kotor.
„Očuvanje umjetnosti izrade dobrotske čipke od ogromne je važnosti za Boku Kotorsku i čitavu Crnu Goru. Zahvaljujem profesorici Radović na ovoj inzvarednoj izložbi sa željom da još dugo predstavlja ovo naše bogatstvo“ – kazao je Andro Radulović direktor Opštinske javne ustanove Muzeji Kotor.
Na postavci koju je priredila etnologinja Danijele Đukić prikazane su minijature, stoljnjaci, miljea i šalovi sa motivima dobrotskog veza koji predstavljaju djela velike umjetničke vrijednosti 20. i prve četvrtine 21. vijeka, istakla je dokumentaristkinja u Muzeju grada Perasta Mirjana Vukasović.
„Možda je naziv izložbe trebao da bude drugačiji „Od nematerijalnog ka materijalnom“, ali sam ipak htjela da naglasak stavim na vještinu izrade dobrotskog veza koji je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Tu nije kraj, već početak naše odgovornosti prema nasleđu i očuvanju tradicionalne vještine. Čipka se izvozila i donosila prihode koje bi i danas mogli ostavriti.. To je brend koji svakao trebao promovisati“ – kazala je između ostalog autorica postavke etnologinja Danijela Đukić.
Ona je podsjetila je da je dobrotski vez prepoznat kao nematerijalno kulturno dobro i da kao takav iziskuje zaštitu od strane stručnih lica radi dublje analize i istraživačko naučnog rada.
Izložbu je otvorila je sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor Tijana Čađenović.
“Rad naše sugrađanke profesorice Nade Radović na izradi dobrotske čipke je za svaku pohvalu i predstavlja primjer i motivaciju za sve nas. Rad Nade Radović predstavlja izuzetan spoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, kada je u pitanju kulturno nematerijalno blago”.
Nadežda Nada Radović rođena je u Kotoru gdje je provela djetinjstvo i svoj radni vijek kao profesorica književnosti u Srednjoj školi u Kotoru. Dobrotsku čipku počela je da uči 1964. godine. Imala je 24 godine kada je savladala teški i zahtjevni bod koji se radi najtanjim koncem, uvom od igle, da se čipka ne bi oštetila. Pokojne Anđica Đurović i Pina Latković bile su njene učiteljice.
Nada Radović uradila je veliki broj šalova, marama, kravata i detalja za nošnju Bokeljske mornarice.
Izložba je realizovana pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, u organizaciji OJU”Muzeji”Kotor”.
Dobrotska čipka u svijetu
Na dvije svjetske izložbe, u Beču (1910.) i Parizu (1976.) primjerci dobrotske čipke osvojili su prestižnu nagradu, a na zadnjoj izložbi ručnih radova u Lepoglavi (Hrvatska) izloženo je nekoliko primjeraka dobrotske čipke.
