Perast između nasljeđa i budućnosti: zajednica, struka i institucije ujedinjeni za očuvanje grada
Kako obnovom palate Mazarović i kreiranjem novih kulturnih i obrazovnih sadržaja Perast može postati grad života i zajedništva, a ne samo kulisa masovnog turizma
Nekada važan pomorski i trgovački centar, a danas mjesto sa manje od 200 stanovnika, Perast živi od svog nasljeđa i snažno zavisi od turizma. Upravo zato, od 26. do 30. septembra, u Perastu i Kotoru održan je Co-creation Lab, višednevni susret mještana, stručnjaka i partnera koji su zajedno promišljali kako da se grad sačuva i razvija.
U okviru projekta Perast: Mobilising Competences, koji traje do decembra 2025. godine, eksperti iz oblasti urbanog razvoja i arhitekture, očuvanja kulturne baštine, pravnih nauka i pribavljanja finansija radili su na izradi tri strateška dokumenta: studije izvodljivosti, mapiranja prostora baštine i strategije obnove palate Mazarović. Ovi dokumenti unaprijeđeni su tokom Co-creation Lab-a kada su, pored stručnih lica, razvijani uz konsultacije sa lokalnom zajednicom, relevantnim akterima i, prije svega, mještanima Perasta.
Razgovaralo se o tome kako Perast može da oživi svoje prostore i tradiciju na način koji će služiti zajednici. Pokrenuta je inicijativa za obnovu i otvaranje palate Mazarović za javnost i kreiranje kulturnih i obrazovnih programa, sa ciljem da Palata ne dobije samo novi izgled, već da postane mjesto dostupno svima, za koncerte, izložbe, radionice i okupljanja. Otvaranje vrta palate Mazarović biće prvi korak. Vrti su osmišljeni kao prostor sa autohtonom hortikulturom, modularnim mobilijarom i malom pozornicom, dok će osvjetljenje palate simbolično označiti novo poglavlje u njenoj priči.
„Akcenat je na palati Mazarović. Projekat neće samo promijeniti izgled palate, već će joj dati novu vrijednost i novi život. Omogućiće mještanima i posjetiocima da se okupljaju na kulturnim i društvenim događajima,“ rekla je Nikoleta Lindi, predsjednica Mjesne zajednice Perast.
Koordinator projekta, Đorđe Krivokapić, podsjetio je da se i prošlogodišnjim obilježavanjem 400 godina od Velike pohare Perasta otvorio razgovor o identitetu i otpornosti grada: „Svaka inicijativa koja se bavi baštinom i njenom zaštitom zahtjevna je i traži uključivanje različitih aktera.“
Arhitekta Branko Nikolić naglasio je važnost dugoročnog pristupa i uključivanje zajednice: „Važni, koliko i sam grad, ako ne i važniji, su Peraštani, koji održavaju duh i tradiciju. Potrebno je da se oni mobilišu i da oni povedu ovu transformaciju, da grad postepeno i planski evoluira u skladu sa savremenim potrebama.“ Ipak, najviše se čula riječ samih Peraštana.
„Mještani prije svega čekaju na javni prostor koji će biti dostupan svima. Perast je grad festivala, događaja i radionica, a ovim prostorom dobićemo dodatni sadržaj za sve,“ poručio je Andro Radulović iz Društva prijatelja grada Perasta.
Na kraju, susret je pokazao da zajedničkim djelovanjem civilnog i javnog sektora, odnosno mještana, organizacija i Opštine Kotor postoji nada i put naprijed za Perast. Umjesto da grad bude samo kulisa turizma, stvara se prostor za trajna rješenja: otvorena palata, novi programi i život zajednice u srcu grada. „Vratili ste mi nadu!“ rekla je prof. Tina Braić Ugrinić, predsjednica NVO „Međunarodni festival klapa Perast“, osvrćući se na sve što projekat može donijeti Perastu.
Co-creation Lab održan je u sklopu projekta „Perast: Mobilising Competences“. Partneri na projektu su SHARE Fondacija, Opština Kotor i Fondacija Don Branko Sbutega, a inicijativu podržava UNESCO kroz projekat Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs), koji finansira Evropska unija.
