31 C
Kotor

Slušaj online radio

“Pjaca od knjige” o ženskom antiratnom pisanju i suočavanju sa traumom

“Pjaca od knjige” o ženskom antiratnom pisanju i suočavanju sa traumom
KotorArt

U okviru međunarodnog festivala KotorArt, 5. i 6. avgusta održan je književni program Pjaca od knjige, posvećen postjugoslovenskom ženskom antiratnom pisanju. Ovogodišnje drugo izdanje, pod nazivom „Kao žena nemam domovinu“, konceptualno je vezano za obilježavanje 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata i 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Ove godišnjice, kako su istakle učesnice, dočekane su u atmosferi porasta (neo)fašizma i neprevaziđenih sukoba na Balkanu.

Prvo veče: Intimna perspektiva naspram herojskih narativa
Razgovor „Prisjećanja su rasuta kao krhotine stakla… i u tom kovitlacu sve se opet odvijalo ispočetka“ moderirala je filološkinja Jasmina Bajo, koja je ugostila književnicu Tanju Stupar Trifunović i književnu kritičarku Milenu Đorđijević. Fokus je bio na romanima „Duž oštrog noža leti ptica“ Stupar Trifunović i „Sezona berbe“ Magdalene Blažević.

Bajo je istakla da izabrani romani razbijaju dominantne patrijarhalne i nacionalističke narative, nudeći humanističku, transnacionalnu priču. „Književnost može biti forma otpora i vraćanja glasa marginalizovanima“, kazala je ona, dodajući da stil lirične fragmentarnosti gradi hrabre i iskrene antiratne priče.

Trifunović je naglasila ulogu književnosti u preispitivanju zvaničnih narativa i otkrivanju intimnih istina, dok je Đorđijević posebno govorila o temi seksualnosti u ratu, kao ključu za razotkrivanje najperfidnijih aspekata patrijarhata i ratnog nasilja.

Drugo veče: Književnost kao svjedočenje i feministički antifašizam

Sutradan, na razgovoru „Moj rat je bolji od tvog rata“, urednica programa Maja Mrđenović razgovarala je sa književnicama Natašom Nelević i Mirjanom Drljević o romanima „Mali roman o blatu“ i „Niko nije zaboravljen i ničega se ne sećamo“.

Mrđenović je djela posmatrala kroz prizmu kolektivnog i ličnog sjećanja, književnosti kao suočavanja i feminističkog antifašizma budućnosti. Nelević je govorila o demistifikaciji modernističkog mita o progresu i društvenom poricanju, dok je Drljević analizirala kulturu zaborava i prenošenje trauma na naredne generacije, naglašavajući važnost roditeljstva i istine u nasljeđu.

Etika sjećanja i otpora

Zaključujući program, Mrđenović je ocijenila da svi predstavljeni romani funkcionišu kao „nemirna savjest društva“, koja se suprotstavlja ravnodušnosti prema patnji drugih. „Naratorke možda ne mogu direktno da intervenišu, ali podsjećaju počinioce da nisu svi u dosluhu i da će njihovo poricanje biti osporeno“, poručila je.

Najčitanije