12.9 C
Kotor

Slušaj online radio

Plavu špilju treba zaštiti kao javno dobro, ali i riješiti… (VIDEO, FOTO)

Plava špilja treba da bude zaštićena kao javno dobro smatra čak 97% građana koji su učestvovali u našoj anketi, kako sačuvati Plavu špilju kao prirodnu znamenitost Crne Gore.

Čitaoci su se izjasnili da su protiv davanja Plave špilje u koncesiju, njih 65%.

Plava špilja je jedan od najljepših prirodnih fenomena u Crnoj Gori. Nalazi se na poluostrvu Luštica prema otvorenom moru, i teritorijalno pripada Herceg Novom. Smještena je između uvale Zlatna luka i Rta Mokra gora.

Najveća u nizu pećina na poluostrvu Luštica, svojom čudesnom ljepotom razlikuje se od svih ostalih pećina u ovom dijelu Jadrana.

Ime je dobila zbog kristalno plave boje mora koja nastaje refleksijom sunčevih zraka pa se dobija utisak kao da voda svijetli iz dubine njene unutrašnjosti. To pruža poseban ugođaj kupačima i posjetiocima.

Plava špilja – foto Boka News

Ova prirodna znamenitost, već godinama predstavlja pravu atrakcija za brojne turiste koji je posjećuju, najviše tokom ljeta.

Špilju svakog ljeta želi da posjeti sve više turista, pa se desi da u špici turističke sezone, u julu i avgustu, zbog prevelikih gužvi i neorganizovanosti, posjetioci moraju da čekaju na jedinstveni doživljaj da posjete špilju. Turistički brodovi dovedu po pedest i više turista, koji kada uđu u špilju iskoriste priliku da se okupaju. Vrijeme zadržavanja plovila u špilji nije ograničeno, tako da drugi posjetioci koji su pristigli, moraju čekati kako bi se oslobodio prostor. Tada nastaju svađe i problemi između voditelja brodica,  svi se žele ponovo vratiti, napraviti što više tura u toku dana, ili se u međuvremenu, podigne maestral, pa je teško po jakom vjetru uploviti…

Špilja tako postane puna kupača, plovila, izduvnih gasova…

Ovaj problem iz godine u godinu sve više eskalira i umjesto turističke atrakcije, postaje primjer loše organizacije i čuvanja prirodnih resursa.

Davor Marić, turistički privrednik: Ako nismo spremni napisati, možemo prepisati rješenje

Davor Marić – foto Boka News

U razgovoru za naš portal, poznati turistički privrednik iz Herceg Novog, Davor Marić, koji je svojim brodovima nebrojeno puta posjetio Plavu špilju, ističe da je to jedan pravi biser, bajkovito mjesto, ali da bi neko trebao da organizuje ulazak, izlazak i boravak plovila i turista u Plavoj špilji.

„Ljeti su velike gužve, mnogo neorganizovanih ulazaka, izlazaka i mnogo opasnosti. Nadam se da se neće dogoditi ono najgore da neko izgubi život, ali ne bi se čudio da se i to dogodi. Unutar špilje ponekada bude i 15-ak brodova, ronilaca, turisti koji sa broda skaču u more, kupaju se a nisu svjesni opasnosti. Te posjete bi neko morao da organizuje, da se postavi privremeni ponton sa kojeg bi turisti brodovima na električni pogon ulazili u špilju zbog izduvnih gasova, zagađenja a i radi sigurnosti, ili da neko reguliše ulazak i izlazak brodova iz špilje, kao i dužinu boravka plovila u njoj“ – ističe Marić.

On kaže da naša Plava špilja nije jedina na svijetu, ljudi koji su nadležni da riješe taj problem, trebalo bi da otputuju i vide kako su to drugi uradili.

Plava špilja – foto Boka News

„Ako nismo spremni napisati, možemo prepisati rješenje, nije to ništa novo. Definitivno ima mnogo opasnosti, sve su veće gužve. Iz Budve stižu velikim brodovima, iz Kotora gliserima, mladi momci koji upravljaju njima nemaju dovoljno iskustva, pogotovo kada su lošiji vremenski uslovi. Pod hitno treba nešto riješiti. Svi hoće da se okupaju, fotografišu, zadrže što duže. Mora se napraviti red, organizacije nema nikakve. Treba ograničiti broj brodova, regulisati ulaske, dužinu zadržavanja… Hoće li to uraditi Opština, Morsko dobro ili neko treći, nije bitno“ – kazao nam je Marić.

Dr Vesna Mačić, viša naučna savjetnica iz Instituta za Biologiju mora Kotor

Viša naučna sradnica dr Vesna Mačić iz  Instituta za Biologiju mora Kotor smatra da nije čudno što je Plava špilja zbog svoje nestvarne ljepote, pogotovo sa razvojem masovnog turizma, postala veoma popularna turistička destinacija.

Dr Vesna Mačić – foto Boka News

„Plava špilja je opšte prirodno dobro i trebalo bi je bolje čuvati i brinuti se o njoj, jer smo svjedoci da ovo što se sada dešava ne ide u prilog očuvanju. Mi smo 2019. radili jednu studiju za potrebe JP Morsko dobro i dali predlog mjera kako da se riješe problemi. Ti problemi su velika koncentracija plovila i izduvnih gasova, galama, opasnost za ljude koji se tamo kupaju. Nema reda ko kako ulazi, izlazi i u takvim uslovima izuzetno je opasno se tamo kupati dok motori sa propelerima rade. Mi smo kao biolozi tamo istraživali živi svijet i mogu kazati da tamo ima nekoliko zaštićenih vrsta, prema našoj legislativi i Barselonskoj konvenciji koja se odnosi na zaštitu Mediterana. Tamo su i slijepi miševi koji su zaštićeni prema Bernskoj i direktivama EU, tako da je to dodatna obaveza da čuvamo to stanište. Malo ljudi to zna, kao ni kako se treba ponašati. Sve navedeno ne ide u prilog odgovoru kako očuvati taj živi svijet i tu ljepotu koju imamo.

  • Kako biste vi to riješili?

Naše mišljenje kao naučnika nije obavezujuće, naša ideja i poruka je da bi Morsko dobro kao upravljač obalnom zonom, trebalo da se pozabavi time. Kao što su neke druge lokacije date u koncesiju,  mislim da bi i to trebalo da bude lokacija gdje će biti određen neko ko će da upravlja njom.  Mora se napraviti plan u saradnji sa Upravom pomorske sigurnosti, lučkim kapetanijama, koliki je to broj plovila koji istovremeno može da uđe u Plavu špilju, a da to bude bezbjedno. Predložili smo da se utvrdi redosljed ulazaka i izlazaka, da se smanji korištenje motora sa izduvnim gasovima u špilji, da se ograniči vrijeme koliko jedno plovilo može da se zadrži. Posjetioci treba da se informišu na plovilima prilikom dolaska, ili da se, prije ulaza, postave informativno-edukativne table o načinu boravka i ponašanja unutar špilje, zato što je to važno za biljni i životinjski svijet.

  • Opština Herceg Novi je 2018. usvojila odluku o probijanju puta do Plave špilje. Kako Vi komentaršete tu odluku?

Ta odluka me jako iznenadila. Protiv toga sam i mislim da je odluka bila ishitrena. Imamo dovoljno betonizirane obale i to nije način da se pravi pristup Plavoj špilji. Ukoliko je potrebna putna infrastruktura kako bi se razvijala sela po Luštici, to je uredu. Ali put do Plave špilje je totalno pogrešna odluka, bez prave studije procjene uticaja na životnu sredinu i što bi to značilo.

Kao naučnica i ronilac dr Vesna Mačić ističe da je zaron u Plavoj špilji, u stvari, zaron u drugu dimenziju.

„Specifično je to što plava boja daje dodatnu čar toj lokaciji. Zidovi Plave špilje su obrasli raznovrsnim živim svijetom. Boja vode je nešto što je očaravajuće i motiv mnogima da tamo odu i uživaju u toj ljepoti. Imamo jako lijepu prirodu i samo je do nas da se bolje organizujemo, da je sačuvamo.  Trebalo bi turistima ponuditi i neke nove aspekte turizma, jer mislim da je svima dosta masovnog turizma“ – poručila je Mačić.

Na naše pitanje koje su prednosti, a koji nedostaci izgradnje lokalnog puta, odluke koju je 2018. usvojila SO Herceg Novi, čitaoci su odgovorili:

  • Plava špilja – foto Boka News

    Sigurno će ovako plavu špilju posjetiti sve više ljudi i uništiti poseban prirodni fenomen. O izgradnji restorana neću ni gubiti riječi. Katastrofa!

  • Prednosti nema, samo mana, ta lokacija bi izgubila svu svoju draž i prirodan osjećaj da ste negdje na nepristupačnom mjestu. Ne narušavati prirodu!
  • Gdje smo god intervenisali u prirodi, uglavnom smo je devastirali radi enormnog profita tajkuna. Uvijek je bolje da resursima koji donose sigurnu dobit upravlja država, ali sa pojačanim nadzorom zaštite istoga, kao i finansija, jer smo apsolutno korumpirani tj. skloni lupeštini. Ne vidim valjan razlog za još jednu kafanu i „rezanje“ obale radi puta ka njoj!
  • Ne treba nikakav put do špilje! To želi privatni kapital i monopolisti!!! Dosta je više valorizacija i uništavanja prirode i javnog dobra! A i ovi donosioci odluka j….. bi se za šaku dolara…
  • Treba da ostane kao i do sada – prirodna netaknuta ljepota.
  • Ostaviti samo morski prilaz uz uspostavljanje reda kod ulaska i boravka.
  • Eventualno sam za izgradnju pješačke staze – stepeništa
  • Mana je što naše institucije nisu spremne da zaštite ovaj prostor niti da sankcionišu eventualne prekršaje koji su mogući povećanjem brojnosti posjetitelja

    Plava špilja
  • Put će dovesti do još veće devastacije i do više turista. Prednost bi bila da se motornim barkama ne bi trebalo dolaziti.
  • Nedostaci nadjačavaju prednosti. Najveća, a mozda i jedina prednost je veća zarada, ali to nikako ne smije da bude primat jer turisti dolaze upravo zbog netaknute prirode. I to je nešto što treba da se očuva i podstiče.
  • To je notorna glupost, kao da do Gospe od Škrpjela izgradite most.
  • Izgradnja puta bi dovela do devastacije prirode na tom području i do zagađenja.
    Put bi doveo do mogućnosti da još više ljudi posjeti Plavu špilju, a kako kažete u tekstu, ionako dolasci sa mora dovode do kolapsa.
  • U špilju se može ući samo sa mora pa taj put i nema nekog smisla jer bi podrazumijevao da po dolasku parkirate auto i uskočite u more. Zamislite taj parking u blizini špilje, pa onda i poneki toalet….to bi bila katastrofa od gužve.

 Kako su u Hrvatskoj riješili problem

Vlatko Ignatoski – skiper

O ovom problemu i kako su posjete sličnim špiljama riješili u susjedstvu, u Hrvatskoj, razgovarali smo sa skiperom Vlatkom Ignatoskim.

„Problemi nastaju tokom dva ljetnja mjeseca. Gužva su kao i svugdje – to je turizam. Dosta je „plavih špilja“ na Jadranu, po mom mišljenju, uvijek je oko njih dosta smeća, otpada. U Hrvatskoj su uveli malo reda, neke špilje su pod koncesijom. Najpoznatija je Modra špilja na Biševu, a sada se sprema i Medvidina špilja također na Biševu. To izgleda tako, da se sa svojim čamcem ne može ići unutar špilje koja je pod koncesijom. Dođete na bovu, vežete se, prelazite na brodove koncesionara. Plati se ulaznica koja više nije tako mala, morate se prethodno najaviti, zakazati posjetu. U slučaju lošeg vremena obavijeste vas da špilja nije za posjetu i zakažu vam novi termin posjete…“ – kaže između ostalog Ignatoski.

Na pitanje da ponude rješenje kojim bi se sačuvala špilja kao prirodni fenomen i posjeta učinila privlačnom, čitaoci su odgovorili:

Plava špilja – foto Boka News
  • Rješenje je jedino da se zabrani brodovima da ulaze unutra ili da se zabrani kupanje dok su brodovi unutra, jer će neko ne daj Bože poginuti…
  • Sedam godina radim ovaj posao sa brodom i mora se nešto riješiti po tom pitanju
  • Ture da se vrše po određenom rasporedu. Izbjegavati situacije poput postojeće, gdje se ne zna kad se dolazi a kad odlazi
  • Plava špilja je utočište i mnogim morskim životinjama i kao takvu je treba sačuvati i spriječiti masovne posjete. Treba posjete samo ograničiti na posjete u naučne svrhe i eskluzivno za pojedince koji to mogu da plate, a novac od posjeta ulagati u njenu zaštitu.
  • Zabraniti ulazak brodom na motor u periodu jula i avgusta. Plavu špilju sačuvati za plivače i ronioce.
  • Špilja treba da ostane dostupna sa mora. Ne miješajte se u prirodu.
  • Plastični ponton pored Plave špilje i ulazak samo elektro plovilima… jer, živi svijet Plave špilje izumire godinama. To govorima jer pratim to već 10 godina
  • Limitirati posjete. Zabraniti ulaz plovila u Plavu špilju
  • Da bude pod kontrolom Opštine. Da se unutra ulazi samo na vesla. I da se naplaćuje ulaz po putniku, da bi se mogli plaćati radnici koji održavaju red.
  • Ograditi bovama ili slično, i ograničiti ulaz brodova u unutrašnjost špilje… jer ko nije dobar plivač ulazi na sopstvenu odgovornost u vodu jer unutra nekad bude i po 10 brodova i glisera …
  • Zabraniti ulazak u špilju motornim plovilima, ograničiti boravak u špilji, uvesti kontrolu ulaska polovila i “ponašanja” u špilji
  • Poštujmo ono što nam je priroda dala, ima divnih špilja okolo i uvala. Neka Plava špilja bude namijenjena za posjete i fotografisanje sa kratkim zadržavanjima, a kupati se može u blizini u ništa manje lijepim uvalama i špiljama. Gdje ima volje postoji i način.
  • Ograničiti broj brodova (kontrolisati polaske glisera iz luke Kotor, HN prema Plavoj špilji – ture), da idu u različitim vremenskim intervalima. Ili bar da poštuju kad dođu ispred špilje i vide gužvu, da sačekaju da izađu drugi. Zabraniti zadržavanje preko 10 minuta i kupanje radi bezbjednosti kupača zbog velikog broja brodova. Ukloniti vezove koje su u stijenama napravili brodovlasnici koji dovode velike brodove, dozvoliti samo prolaz kroz istu i fotografisanje, itd… Ovo pišem sa aspekta turističkog vodiča, jer to više nije atrakcija ni uživanje već saobraćajnica i pitanje je dana kada će neko od kupača da nastrada (svjedoci smo čestih nevera, mrtvog mora, ogromnih talasa).
  • Sačuvajmo naše najljepše resurse od devastacije i mass turizma! Bokeljka
Plava špilja – foto Boka News

Katić: Opština Herceg Novi je spremna da preuzme upravljanje Plavom špiljom…

“Opština Herceg Novi izražava spremnost da se uključi u rješavanje problema i preuzme Plavu špilju na upravljanje, sa ciljem da ova prirodna znamenitost Crne Gore bude zaštićena i korišćena na održiv način, što je javni interes, te da ona kao jedinstvena atrakcija bude i dalje turistički vrijednovana, ali po modelu koji će osigurati bezbjednost posjetilaca i plovila“ – kazao je za Boka News predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.

Predsjednik Opštine Herceg Novi ističe da je upoznat sa problemima koji se tokom ljeta dešavaju prilikom posjeta Plavoj špilji, kada na stotine brodića, ne samo iz Herceg Novog, već i iz ostalih gradova, dovode turiste u obilazak jednog od naših najljepših prirodnih fenomena.

Stevan Katić predsjednik Opštine Herceg Novi

“Prilikom sastanaka sa predstavnicima Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom nekoliko puta smo inicirali rješavanje ovog pitanja, jer se bojimo da zbog nepostojanja pravila i regulacije posjeta Plavoj špilji postoji opasnost da dođe do neke nemile situacije. Smatram da prvi preduslov za regulisanje ovog pitanja treba da bude dodjela koncesije za upravljanje posjetama Plavoj špilji, što je u nadležnosti Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom kao subjekta koji upravlja obalnom zonom.

Predlog koji vidim kao najrealnije rješenje, jeste da upravljanje bude povjereno Opštini Herceg Novi na čijoj teritoriji se Plava špilja nalazi ili Agenciji za upravljanje gradskom lukom Škver“ – kazao je Katić.

Na ovaj način bi lokalna upava ili Agencija, u saradnji sa Upravom pomorske sigurnosti i Lučkom kapetanijom, zavela red kroz definisanje i primjenu pravila – kako o broju plovila koja istovremeno mogu da uđu u Plavu špilju, a da to bude bezbjedno, tako i o radoslijedu ulazaka i izlazaka, te ograničenom vremenu zadržavanja plovila u špilji. Posmatrajući primjere dobre prakse drugih zemalja, uvidjeli smo da je ovo model koji već dobro funkcioniše u Hrvatskoj, ističe Katić.

On je podsjetio da je na sjednici Skupštine Opštine Herceg Novi 2018. godine usvojena je Odluka o utvrđivanju lokacije za izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa – pristupnog puta do Plave špilje na Luštici, Opština Herceg Novi (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, br. 037/18 od 19.10.2018).

“Ovom Odlukom utvrđena je lokacija sa elementima urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa – pristupnog puta do lokacije koju čine dijelovi katastarskih parcela broj 3420/1 i 3420/12 K.O. Radovanići na Luštici. Dakle, riječ je o odluci koja je osnov za projektovanje pristupnog puta od postojećeg lokalnog puta Radovanići – Rt Veslo do lokacije na Luštici u blizini Plave špilje, a ne do same pećine, jer to niti je moguće, niti je bila namjera ove odluke“ – poručio je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.

Do zaključenja ovog teksta odgovore iz Morskog dobra nismo dobili.


*Ovaj tekst nastao je u okviru programa Media for All koji finansira Vlada Velike Britanije. Prikupljeni sadržaj i izneseni stavovi predstavljaju izričitu odgovornost autora

Najčitanije