Strateškom kineskom projektu kopanja rijetkih metala i minerala na Grenlandu koji se koriste za proizvodnju elektronike i oružja prijeti otkazivanje nakon što je stranka koja se tome protivila pobijedila na vanrednim parlamentarnim izborima 6. aprila, izražavajući zabrinutost birača zbog ekološkog uticaja rudarstva.
Istovremeno, izbori su ukazali na rastući geopolitički značaj teritorija gdje su povećanje temperature i topljenje leda otvorili mogućnost novih brodskih ruta u Arktičkom moru, kao i vađenje novoprisupačnih resursa, pišu svjetski mediji.
Geopolitički meč
Grenland je postao teren za geopolitički meč između Amerike i Kine zbog svojih znatnih naslaga uranijuma i rijetkih zemnih metala, koji su neizostavni u modernoj elektronici, ukazuje londonski Tajms (The Times) dodajući da se za jugozapadni region Kvanefjeld, ispod Arktičkog kruga, vjeruje da sadrži neke od najvećih rezervi ovih minerala izvan Kine.
Prije dvije godine američki predsjednik Donald Tramp (Trump) je predložio kupovinu Grenlanda od Danske u pokušaju da obezbijedi pristup SAD resursima ali se konkretna ponuda nije ostvarila. SAD su, ističe list, prošle godine također ponovo otvorile svoj konzulat u glavnom gradu Nuuku, u pokušaju da se eksplicitno suprotstave kineskom i ruskom uticaju.
Poluautonomnoj vladi te teritorije udvarala se i Kina koja je, dodaje Tajms, dobila nekoliko dozvola za istraživačke i rudarske baze na ostrvu. Rudarski bazen Kvanefjeld je u vlasništvu australijske kompanije Grenland Minerals, čiji je najveći dioničar Šenge risorsis (Shenghe Resources), firma bliska kineskoj vladi.
Iako su ankete pokazivale da je većina stanovništva protiv tog projekta, socijaldemokratska partija Naprijed (Siumut), koja je vladala preko 35 godina, tvrdi da bi projekat bio važan izvor prihoda. Spor je doveo do pada vlade u februaru, što je dovelo do vanrednih izbora na kojima je 6. aprila pobjedila ljevičarska Zajednica naroda (Inuit Atakatigiit, IA). Očekuje se da će 34-godišnji lider IA Mute Egede, otkazati projekat ako postane premijer.
Ipak, ocjenjuje Tajms, natezanje oko rijetkih ležišta zemnih elemenata na Grenlandu vjerovatno se neće uskoro završiti. Kineski geolozi izdvojili su “mineralne robe” na Grenlandu kao “one koje su Kini hitno potrebne”. Njene banke pomogle su u finansiranju velikog rudnika cinka u Citronen Fjordu na sjevernoj obali ostrva, u sklopu šire strategije “ledenog puta svile” za dobijanje minerala s Arktika.
Snažan ekološki fokus
Rezultat vanrednih parlamentarnih izbora na Grenlandu upućuje snažan signal međunarodnim rudarskim kompanijama koje žele da iskoriste ogromne neiskorištene mineralne resurse Grenlanda, ukazuje Rojters (Reuters).
Ljevičarska IA osvojila je 37 odsto glasova, u poređenju s 26 odsto na posljednjim izborima, pretekavši vladajuće socijaldemokrate koji su nakon podrške rudarskom projektu osigurali 29 odsto glasova, pokazuju zvanični rezultati.
Iako se ne protivi rudarstvu, IA partija ima snažan ekološki fokus, naglašava Rojters. Ona je vodila kampanju za zaustavljanje projekta Kvanefjeld, koji osim rijetkih zemnih metala uključujući neodijum – koji se koristi u turbinama na vjetar, električnim vozilima i borbenim avionima – također sadrži radioaktivni uranijum.
“Narod je progovorio”, rekao je Mute Egede, lider Zajednice naroda u izjavi za dansku radioteleviziju DR, dodajući da su birači jasno iznijeli svoj stav i da će rudarski projekat u Kvanefjeldu biti zaustavljen.
Mikaa Mered (Mikaa), predavač za arktičke poslove u poslovnoj školi HEC u Parizu, rekao je da bi ishod parlamentarnih izbora mogao ometati razvoj rudarstva na Grenlandu.
“Nije da Grenlanđani ne žele rudarenje, ali ne žele prljavo rudarenje”, rekao je Mered dodajući kako tamošnji stanovnici šalju “snažnu poruku da za njih nije vrijedno žrtvovanja životne sredine da bi se postigla nezavisnost i ekonomski razvoj.”
Put ka nezavisnosti
Ambicije Kine da poveća svoj globalni uticaj na rijetke zemne elemente – sirovine neophodne za pravljenje baterija i magneta koji napajaju gotovo sve – naletjele su na lokalnu politiku na Grenladu usred sve veće kontroverze oko uticaja projekta na životnu sredinu, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Kina iskopava preko 70 odsto rijetkih zemnih elemenata na svijetu i odgovorna je za 90 odsto složenog procesa da ih pretvori u magnete, navodi nezavisna organizacija za istraživanje minerala i metala Adamas Intelidžens (Adamas Intelligence). Predviđa se, dodaje list, da će globalna potražnja za rijetkim zemnim mineralima porasti, dok se zemlje zalažu da ispune svoje obaveze iz Pariskog klimatskog sporazuma.
Prema pisanju Vostrit džurnala, kineski gigant za rijetke zemne elemente Šenge Risorsez i australijska firma Grenland Minerals bili su na vrhuncu razvoja rudnika u Kvanefjeldu kada je vlada Grenlanda raspisala vanredne izbore.
Australijska firma do sada je uložila 99 miliona dolara u projekat, uz najave da se očekuje da će on donijeti 200 miliona dolara godišnjeg poreskog prihoda za vladu Grenlanda, kao i stotine lokalnih radnih mjesta.
Očekivalo se i da će rudarski projekat Kvanefjeld proizvesti 10 odsto rijetkih zemlja na svijetu. Koncesija ipak uključuje naslage uranijuma, za koje mještani strahuju da bi mogle da budu puštene u netaknuti prirodni pejzaž i farme u toj oblasti. Prema prognozama, projekat bi povećao emisiju ugljen-dioksida na Grenlandu za 45 odsto.
Istovremeno, naglašava list, u pitanju je put Grenlanda ka nezavisnosti od Danske, koja upravlja odbranom i spoljnom politikom te teritorije i dodijeljuje godišnju pomoć od oko 623 miliona dolara za oko 56.000 stanovnika. Proglašenje potpune nezavisnosti od Danske zahtjevalo bi od vlade Grenlanda da pronađe drugi izvor prihoda kako bi nadoknadila gubitak te pomoći.
Značaj arktičkog regiona
Iako su tenzije oko rudnika na Grenlandu usredsređene na potencijalnu ekonomsku blagodet nasuprot ekološke cijene poslovanja, rezultati aprilskih vanrednih izbori također ukazuju na rastući geopolitički značaj arktičkog regiona u odnosu na zagrijavanje planete, piše Njujork tajms (The New York Times).
Među Grenlanđanima, protivljenje rudniku poraslo je zbog potencijalne izloženosti oblasti “radioaktivnom zagađenju i toksičnom otpadu”, rekao je direktor Inicijative za polarna istraživanja i politiku, londonskog tink-tenka, Dvejn Menezes (Dwayne Menezes) dodajući kako je poruka izbornog rezultata da će rudarske kompanije koje žele pristup grenlandskim depozitima morati pridržavati strogih ekoloških standarda.
Istovremeno, polarna mora postaju ploveća i led koji se topi otkriva novopristupačne resurse, uključujući rijetke zemne minerale koji igraju suštinsku ulogu u proizvodnji mnogih alternativnih izvora energije, dodaje Njujork tajms.
“Na globalnom nivou, moraćemo da se pozabavimo ovom tenzijom između starosjedilačkih zajednica i materijala koji su nam najpotrebniji za planetu pod stresom klime”, kazala je Ejmi Bulanžer (Aimee Boulanger), izvršna direktorica neprofitne organizacije Inicijativa za odgovorno rudarsko osiguranje.
S obzirom na dominaciju Kine nad globalnom proizvodnjom i snabdijevanjem rijetkim zemnim mineralima Menezes je rekao da bi zapadne zemlje trebalo da traže načine da unaprijede svoje partnerstvo s Grenlandom bogatim resursima kako bi ga održale u “svojoj sferi uticaja”.
Na prvoj liniji klimatskih promjena
Grenland je posljednjih godina nekoliko puta bio u žiži javnosti, istakao je BBC podsjetivši najprije na nagovještaj američkog predsjednika Trampa 2019. da bi SAD mogle da kupe tu teritoriju. Danska je brzo odbacila tu ideju kao “apsurdnu” ali se, ističe britanski javni servis, međunarodno interesovanje za budućnost Grenlanda nastavilo.
Danska je i sama prepoznala značaj te teritorije: 2019. Grenland je prvi put postavila na vrh agende nacionalne bezbjednosti. A u martu ove godine, ističe BBC, jedan tink-tenk je zaključio da Velika Britanija, SAD, Australija, Kanada i Novi Zeland – kolektivno poznati kao organizacija Pet očiju – treba da se fokusiraju na Grenland kako bi smanjili svoju zavisnost od Kine za ključne zalihe minerala.
Rudarstvo, međutim, nije jedini problem Grenlanda. Teritorija je na prvoj liniji klimatskih promjena, a naučnici su prošle godine prijavili rekordan gubitak leda. To zauzvrat, ukazuje BBC, ima značajne implikacije za niske priobalne oblasti širom svijeta.
Osim što je povećao mogućnosti za rudarstvo, topljenje leda proširilo je mogućnosti novih brodskih linija kroz Arktik, što bi moglo da smanji vrijeme isporuka.
Ova promjenljiva realnost također je povećala fokus na dugotrajne teritorijalne sporove, a Danska, Rusija i Kanada traže suverenitet nad ogromnim podvodnim planinskim vijencem u blizini Sjevernog pola poznatog kao Lomonosov greben.
Rusija u međuvremenu povećava svoje ekonomske i vojne aktivnosti na Arktiku, gdje ima dugu obalu, što je izazvalo zabrinutost zapadnih vlada.
