Iako potraga traje više od vijeka Crna Gora nikada nije bila bliža otkrivanju nafte i gasa. Prvog novembra u naš dio Jadrana uplovljava brod za seizmička istraživanja konzorcijuma Eni-Novatek.
Ukoliko se utvrdi postojanje nafte i gasa u našem podmorju prihod od 62 do 68 odsto pripašće Crnoj Gori. Taj novac neće se direktno slivati u budžet već će se čuvati i za buduće generacije, poručuju iz Uprave za ugljovodonike.
Ekskluzivno za TV CG pristao je da govori o tom poslu direktor italijanske kompanije Eni za Crnu Goru, Agostino Makanji.
“Ovdje smo jer smo analizirali podatke koji su već postojali u Crnoj Gori i vjerujemo da potencijal postoji, ali naša posljednja riječ će biti tek kada vidimo nove podatke. Do novih podataka doći će se seizmičkim istraživanjima koja počinju 1. novembra i trajaće 45 dana. Naime, brod koji će se kretati sporo brzinom između 4 i 6 čvorova za sobom će vući uređaj za emitovanje zvučnih impulsa odnosno vazdušnih topova. Zvuk će se odbijati od morsko dno, a brodski kompjuteri će obrađivati seizmičke podatke. Taj signal će analizirati super kompjuter i dobićemo bolju sliku šta je ispod površine. To će nam omogućiti da istražimo potencijlni resurs područja za koji smo dobili dozvolu. Nadamo se da ćemo dobiti dobre podatke” kazao je Makanji.
Za TV Magazin TV CG direktor za Crnu Goru grčkog “Energean Oil & Gas” Antonios Nikolopulos kaže da će seizmička istraživanja te naftne kompanije početi krajem ove ili početkom naredne godine.
“Kada nam bude odobrena procjena uticaja na životnu sredinu plan nam je da brod krene sa istraživanjem krajem decembra ili moguće početkom naredne godine. Ako budemo imali sreće da nađemo dobra mjesta, bušenje će se desiti 2020”, saopštio je Nikolopulos.
Minimalan broj bušotina italijansko – ruske i grčke kompanije definisan je ugovorima koje su potpisali sa Vladom Crne Gore. Eni i Novatek će bušiti dvije: jedna će biti duboka 6.500 metara, a druga 2.000.
“Vi na ultrazvuku sve vidite, ali dok hirurg to ne otvori ne zna šta se dešava tamo. Takva paralela je i u ovoj industriji. Ta bušotina je jako važna za nas, jer ona vam daje ne samo podatke o tome da li ima nafte i gasa nego vam daje podatke i o cijeloj geologiji i strukturi. Znači što više bušotina, više znanja o podzemlju”, objašnjava direktor Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević.
Prva bušotina, uvjeravaju u Upravi za ugljovodinike, biće van crnogorskih teriotrijalnih voda.
“Biće na prostoru između Bara i Ulcinja i 23 km daleko od obale van teritorijalnih voda Crne Gore. Znači teritorijalne vode su 12 km, a ovo će biti 23 km daleko od obale”, naveo je Dubljević.
Istraživanju nafte i gasa u našem podmorju oštro se protive u nevladinoj organizaciji Green home. Smatraju da građani ne znaju dovoljno kakve su posljedice istraživanja i proizvodnje ugljovodonika.
“Naš slogan je divlja ljepota. Gdje je divlja ljepota sa naftnim platformama? Smatramo da građani nijesu adekvatno informisani šta znači istraživanje nafte i gasa u našem malom moru koje je zatvorenog tipa i kakve donosi posljedice ne samo za biodiverzitet nego i za zdravlje i kvalitet života građana. Kao i na razne ekonomske grane kao što su ribarstvo, turizam…”, upozorava Nataša Kovačević, Green Home.
Kovačević tvrdi da je bilo kakva potraga za naftom u suprotnosti sa prvim članom našeg Ustava koji Crnu Goru definiše i kao ekološku državu i da će seizmička istraživanja napraviti ogromnu štetu. U naftnim kompanijama tvrde drugačije.
“Svaka aktivnost nosi neki rizik. U ovom slučaju rizik geofizičkog istraživanja je minimalan, ali o tome se dugo diskutovalo sa Agencijom za zaštitu životne sredine. Na kraju, utvrdili smo sve neophodne mjere ublažavanja rizika, u skladu sa najnovijim i najnaprednijim regulativama i svi međunarodnim standardima zaštite prirode”, izričit je direktor italijanske kompanije Eni za Crnu Goru, Agostino Makanji.
Istraživanja će se raditi, tvrde u Geen homu, u seizmološki osjetljivim područjima.
“To je područje Bara i Ulcinja. Mi znamo 1979. da baš u ovom jednom od blokova, blok 26 da je u blizini toga bio epicenter. Postoji mogućnost i indukovanih zemljotresa”, upozorava Kovačević.
“Nećemo sigurno izazvati bilo kakve zemljotrese ovim slabim energetskim zvukom koji ćemo proizvoditi tokom geofizičkih aktivnosti”, odgovara Makanji.
Branislav Glavatović, inženjer geofizike kaže da rizik jedino može postojati od samog izlivanja nafte prilikom bušenja.
“To su izuzetno rijetki slučajevi. Sjećamo se događaja u Meksičkom zalivu, koji je bio nesvakidašnji, jer je prouzrokovan izuzetno velikim pritiscima na tim dubinama od nekoliko kilometara na kojima su se izvodila ta bušenja ali to su veoma rijetki događaji”, precizira Glavatović.
Energean već četiri decenije istražuje i proizvodi naftu i gas bez ijednog incidenta, tvrdi prvi čovjek te kompanije u Crnoj Gori.
Iako se za Eni vezuju brojna izlivanja nafte, direktor za Crnu Goru Makanji poručuje da se situacija promijenila.
“U posljednjoj deceniji nijesmo imali bilo kakvih izlivanja nafte, a imali smo na stotine bušotina. Uvjereni smo i sigurni u tehnologiju koju koristimo da do izlivanja nafte neće doći, ali ukoliko do toga dođe imaćemo sve spremno da se odmah reaguje. Toliko smo u posljednjih 10 godina povećali bezbjednost da nam je čak i Norveška dozvolila da proizvodimo naftu u Barencovom moru.To je najosjetljivija životna sredina na svijetu zato smo uvjereni da radimo dobar posao i ovdje u Crnoj Gori”, poručuje Makanji.
Ukoliko se utvrdi postojanje crnog zlata u našem podmorju prihod od 62 do 68 odsto pripašće Crnoj Gori. Taj novac neće se direktno slivati u budžet već će se čuvati i za buduće generacije. U toku je izrada zakona o fondu, koji je urađen po uzoru na norveški.
“Vlada i Parlament su odlučili da samo 15 odsto od tog eventualnog prihoda ide u budžet kao sredstva budžeta, a da 85 odsto, glavnica, bude nešto kao slično porodičnom srebru, da to pripada i generacijama koje dolaze, da to bude jedan investticiono razvojni fond, koji će sam po sebi generisati neke prihode”, saopštio je Vladan Dubljević.
Da li će sve ostati na papiru, a nafta vjekovni san znaće se nakon istraživanja i analize podataka do kojih će naftne kompanije vrlo brzo doći.
/Svetlana Slavujević/
