Ovog vikenda ponovno pomičemo kazaljke na satu – u noći sa subote na nedjelju prelazimo na ljetno računanje vremena. O učincima te promjene na ljudski organizam i kako se prilagoditi u razgovoru s psihologinjom Mladenkom Tkalčić.
– Pomicanje kazaljki za jedan sat čini se kao mala promjena, ali može znatno utjecati na naše tijelo i um. Posebno su tome izložene osjetljivije osobe – stariji, hronični bolesnici, ali i školarci. Uzrok problema je u tome što prelaskom na ljetno računanje vremena remetimo uobičajene obrasce spavanja, a kvalitetan san temelj je zdravlja i životne ravnoteže, tumači prof. dr. sc. Mladenka Tkalčić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, za HRT.
– U tijelu u našem mozgu postoji unutrašnji, cirkadijani sat koji reguliše različite fiziološke i psihofiziološke procese u organizmu. Ciklički variraju u razdoblju od otprilike 24 sata razine hormona u krvi, krvni tlak, motoričko i kognitivno funkcioniranje. Naš unutarnji sat ima vlastiti ritam, ali nije potpuno neovisan o faktorima iz okoline. Resetira ga i smjena tame i svjetla te regulira naš najvažniji cirkadijani ritam – ciklus budnosti i spavanja, objašnjava Tkalčić.
Kako bolje preproditi prelazno razdoblje?
Ljudi koji se ne budu pridržavali ovih savjeta vjerojatno će se prvih dan, dva poslije promjene osjećati umorno, smušeno. Nedostatak sna uzokovan pomicanjem sata prolazno može utjecati i na produktivnost na radnom mjestu ili u školi. Neka istraživanja pokazala su i da se u danima nakon prelaska na ljetno računanje vremena događa i više prometnih nesreća.
Ipak, pomicanje sata ima i neke pozitivne učinke. Duži dani i više dnevnog svjetla omogućuju nam duži boravak na otvorenom i može poboljšati raspoloženje.
