Baloni nad nebom, konfeti i pljesak nekoliko stotina razgaljenih građana, popratili su u subotu porinuće najvećeg jedrenjaka s križnim jedrima na svijetu, napravljen u splitskom škveru za kompaniju „Star Clippers” iz Monaka.
– Kako je lipo lega, ludilo je kliznia u more! – moglo se čuti među mnoštvom koje je pratilo kako će se u moru snaći Brodosplitova „Novogradnja 483″, imena „Flying Clipper”, kojeg će krasiti pet jarbola i 6400 kvadratnih metara jedara, a došao ga je vidjeti i sam naručioc, Mikael Krafft, vlasnik monaške kompanije koja u svojoj floti ima tri jedrenjaka, a među rukovodstvom splitskog škvera i Novljanin, Dalibor Komatina, član projektnog tima, koji nam je dostavio ekskluzivnu snimku samog porinuća.
Poziv da prisustvuju svečanom porinuću upućen je i građanima koji nisu krili oduševljenje, a mnogi od njih prvi su se put susreli s takvim prizorom.
Brod isključivo namijenjen za jedrenje, premda će imati dva potpuno neovisna motora električne propulzije. Specifično je što će jedrima moći upravljati samo nekoliko članova posade, ali i sami putnici koji to budu željeli.
„Upravljanje jedrima je tradicionalno, pogon je na hidrauliku, tako da svega nekoliko članova posade može time rukovoditi, ali je poenta da se mogu uključiti i putnici u dizanje jedara. To je upravo čar broda što je rađen po starim metodama koje se više ne koriste, zato je tako poseban. Sedamdeset posto njegove efikasnosti u plovidbi se oslanja na snagu vjetra i na jedra, dok ostalih trideset posto je naslonjeno na motore. Sva ključna oprema na brodu bit će duplirana zbog čega je predviđena gradnja dvije strojarnice sa svim uređajima za proizvodnju električne energije i vode, te svih sustava goriva i maziva te jedandodatni komandni most. Brzina broda s jedrima će biti oko 16 čvorova, a predviđa se da će moći ploviti i do 20 čvorova uz prave vremenske uvjete i sposobnosti posade. Sa svojim pogonom od dva motora će ploviti 16 čvorova, imat će zakretne propelere, pramčani porivnik te dva kormila zbog čega će imati izuzetne manevarske sposobnosti. Predviđeno je da plovi po svim morima svijeta, pa čak i po Arktiku i Antarktiku zbog čega će biti izgrađen u skladu sa zahtjevima za klasu leda. Imat će šest čamaca za spašavanje koji će služiti kao tender čamci za prebacivanje putnika na plaže ili manje luke, osam splavi, četiri sportska i dva manja čamca“ – kazao je za Boka News Dalibor Komatina, član projektnog tima.
Ovaj je primjerak izrađen po naručiteljevoj želji kao replika zadnjeg „Clippera” ikad izgrađenog iz 1911.godine, trebao bi ući Guinness-ovu knjigu rekorda zbog svoje dužine od 162 metra.
„Ovo je ostvarenje mog dječačkog sna kada sam jedrio Baltičkim morem. Nije lako izgraditi takav brod, vrlo je uzbudljivo vidjeti da se u današnjem vremenu rade jedrenjaci kakvi nisu bili mogući prije stotinu godina – kazao je Mikael Krafft, vlasnik monaške kompanije, za Slobodnu Dalmaciju.
– Zahvalan sam na prilici što smo mogli izgraditi ovako sofisticiran brod. U jedrenjaku je zaista mnogo opreme, ponosan sam na njegov dizajn, kvalitetu i brojnost novih sustava, te na rad naših vrijednih škverana. Ovime smo otvorili jednu novu nišu, to je put u naše buduće novogradnje kruzera – otkrio je Tomislav Debeljak, vlasnik „Brodosplita”, dodavši kako se nalaze u predugovornim fazama s većim brojem svjetskih tvrtki.
– Puno truda je uloženo posljednje tri godine s milijun sati rada svih škverana, ali i suradnika iz svijeta. Našem brodogradilištu je to prvi takav jedrenjak, ali i Hrvatskoj. Zanimljivo je raditi nešto staro i rustikalno, a opet moderno s vrhunskom opremom – objasnio je Radovan Načinović, direktor projekta, te dodao kako njegova ukupna vrijednost doseže pola milijarde kuna.
Ljepotan naziva “Flying Clipper” bit će ponosni predstavnik nove ere splitskog škvera u gradnji jedrenjaka, ali i jedna od najljepših reklama na morima cijelog svijeta.
– Ovo je najveći jedrenjak na svijetu, takozvani Clipper ili kako ga se zove “square-rigger”, dakle brod s četvrtastim jedrima. Na brodu je pet ogromnih jarbola s 36 jedara, a ukupna površina im je 6347 četvornih metara. Važno je napomenuti da je najveći jarbol visok 63 metra, a kako bismo bolje dočarali tu visinu, možemo reći da je visine zvonika Sv. Duje – ponosno će Radovan Načinović, direktor projekta.
Bit će luksuzno uređen, ali sa stilom i atmosferom koja podsjeća na stare jedrenjake. Na brodu su predviđena tri bazena koji će biti punjeni slatkom i slanom morskom vodom s podvodnim svjetlima, grijanjem i mjehurićima. U jednom bazenu će se čak moći roniti, a u najveći će stati 50 kubika vode. Na jedrenjaku se nalazi najmodernija navigacijska i komunikacijska oprema, svaka kabina će imati internet, telefon, televiziju, glazbu i ostala sredstva zabave, a cijeli brod će biti pokriven Wi-Fi signalom.
Za istog naručitelja je 2001. godine izgrađen prvi jedrenjak “Royal Clipper”, nekih 30-ak metara kraći od ovog jedrenjaka i on je bio referentni brod prema kojem se radila veća i još ljepša verzija.
Glazba i jedra
– Imali smo priliku provesti nekoliko dana na tom jedrenjaku, kako bismo shvatili što naručitelj želi. Brod je naprosto savršen, čak se pušta glazba prigodom dizanja jedara, to bude vrlo atraktivno. Dok se dižu jedra, vidite bliceve koji s obale snimaju i slikavaju taj spektakularan trenutak, a na ovom ljepotanu će to neusporedivo ljepše izgledati – pojašnjavaju članovi projektnog tima.
Ovaj brod je inače replika broda “France II” koji je izrađen 1911. godine i to je zadnji “Clipper” koji je ikada izrađen. Potonuo je 1922. godine, a ovaj naš ponos je njegova replika. Sva dokumentacija je sačuvana u muzeju i vlasnik broda ju je otkupio, priložio nama i tražio upravo takav brod, samo moderniju verziju – pojašnjava direktor projekta.
Imat će pet paluba, a na njemu će moći biti 450 osoba, od čega će 300 putnika biti smješteno u 150 luksuznih kabina, te u 74 kabine 150 članova posade.
Izgradnja je počela rezanjem čelika u rujnu 2015. godine, a isporuka je planirana za prvu polovinu 2018. godine. Kako će brod ploviti svim morima, pa tako i Mediteranom, očekujemo da će ljeti, najveći svjetski i splitski jedrenjak ponekad uploviti i u našu luku, a zimi će se najčešće “toćati” na Karibima.
