Precizni podaci o gubicima u crnogorskom turizmu zbog zabrane putovanja izazvanih koronavirusom biće poznati tek na kraju godine, kada bude utvrđeno kolika je bila realizacija državnog budžeta i poslovnih planova privrednog sektora, saopštila je ekonomska analtičarka Ana Nives Radović.
„Prema svim najavama ova godina trebalo je da bude rekordna kako za crnogorski turizam, tako i za ovu industriju na globalnom nivou, jer je tokom prethodnih godina umreženo mnogo servisa putem kojih su se turisti mogli kvalitetnije informisati o ponudi kojoj su dodati novi smještajni kapaciteti i prateći sadržaji“, rekla je Radović agenciji Mina-business.
Radović, koja je i direktorica Turističke organizacije Kotor, kazala je da je, kada je u pitanju Crna Gora, odnosno konkretno taj primorski grad, napravljen rekordan broj rezervacija smještaja i najava izletničkih posjeta, i to upravo za april i maj, u skladu sa strategijom da grad promovišu u mjesecima kada ga je najprijatnije posjetiti.
„Prateći razvoj situacije u svijetu, zaista nije opravdano očekivati da bi prihodna strana mogla da bude dovoljna za oporavak ni u narednoj, a posebno ne u drugoj polovini ove godine“, smatra Radović.
Kako je navela, razloga za takva očekivanja je mnogo, a najveći je taj što će turistički sektor imati probleme da se oporavi, dok god sa jedne strane postoji strah, a sa druge pad privrednih aktivnosti širom svijeta i smanjenje platežne moći turista sa ključnih emitivnih tržišta.
„Stanje u kojem se turizam u svijetu sada nalazi stvoriće trajne posljedice po ovu industriju, počevši od preispitivanja opravdanosti cijena određenih usluga i drugačijeg poimanja kategorija kvaliteta, preko navika, očekivanja i zahtjeva koje će turista u budućnosti imati, do načina sklapanja aranžmana u kojima će se pokušati pronaći drugi način obezbjeđenja, u smislu politike otkazivanja i smanjenja rizika“, saopštila je Radović.
Prema njenim riječima, kriza izazvana virusom stvorila je ogroman regulatorni uticaj u svim zemljama, posebno kada je u pitanju ograničavanje svih oblika kretanja.
„Nema sumnje da postoje ljudi širom svijeta, koji će, čim to budu mogli da priušte, jedva dočekati promjenu načina života i nastojati da urade sve da zaborave na vrijeme provedeno u karantinu i samoizolaciji“, tvrdi Radović.
Ona je rekla da su takvi turisti zapravo jedini na koje Crna Gora sada može računati, ali su oni u odnosu na broj svih onih koji su u ovoj godini planirali putovanja, ipak, malobrojni.
„Drugu grupu čine oni koji bi željeli da putuju, ali će zbog finansijskih problema ipak drugačije odrediti životne prioritete. Treću grupu, koja u najvećoj mjeri usmjerava trendove u turizmu, čine svi oni koje je iz različitih razloga strah da borave negdje gdje se ne osjećaju bezbjedno, a ovoga puta taj strah je izraženiji nego ikada“, kazala je Radović.
Ona je dodala da smo prethodinh decenija bili svjedoci da se nakon uragana, zemljotresa, ratova, terorističkih napada i drugih događaja, koji u određenom periodu destinaciju svrstaju u opasne, turisti ne vraćaju ni godinama nakon što opasnost u potpunosti bude otklonjena.
„Kada je u pitanju virus COVID-19 i pretpostavka da ni za godinu i po nije realno očekivati vakcinu, treba da budemo svjesni da ne postoji ništa čime će bilo ko na svijetu moći uvjeriti turiste da su na nekoj destinaciji bezbjedni“, poručila je Radović.
Ona smatra da veoma važnu ulogu u cijeloj priči igra i sposobnost turističke privrede da se aktivira čim opasnost prođe.
„Uzmimo u obzir da je upravo vrijeme od februara do aprila za većinu ugostiteljskih objekata bilo ono u kojem su se bavili obučavanjem osoblja, osposobljavanjem tehničkih sistema i svim drugim radovima vezanim za pripremu sezone. Zamislimo hotele, vozila, avione ili brodove koji su mjesecima van upotrebe, uz tek osnovni nivo održavanja, a onda pomislimo na sve one turiste kojima pored virusa sve navedeno stvara dodatni razlog da izbjegavaju putovanja do kraja ove godine“, rekla je Radović.
Ona je poručila da je pred Crnom Gorom zaista veliki izazov.
„I to ne samo u tome kako da se predstavi kao destinacija koja nakon ovoga može postati popularnija nego što je bila prije krize, posebno imajući u vidu da u odnosu na turistički najatraktivnija tržišta Evrope nije bila pominjana u kontektu u kojem je imala opasnost da bude izbrisana sa liste poželjnih u bližoj budućnosti, već kako diversifikovati privredu i učiniti da se u ovolikoj mjeri oslanjamo na turizam koji je ovoliko podložan rizicima“, zaključila je Radović.
