„Godišnjak Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru je stručna edicija, koja je napravila najveći pomak u proučavanju istorije pomorstva i ima najveću zaslugu za promociju pomorske i kulturne baštine Boke Kotorske i Crne Gore. Nadamo se da će generacije koje nastupaju popuniti praznine u istraživanju naše pomorske baštine, kako bi se zatvorila konstrukcija vjekovnih napora u rasvjetljavanju i predstavljanju javnosti pomenute tematike“ – kazao je direktor Pomorskog muzeja Kotor, Andro Radolović u utorak na predstavljanju Godišnjak Pomorskog muzeja broj LIX – LX
Sve je manje izvornih radova iz istorije pomorstva, iz razloga što je sve manje istraživača pomorske prošlosti, primjećuje Radulović, a, podsjećajući da je nekada suština Godišnjaka bila istorija pomorstva bazirana na arhivskim istraživanjima u Kotoru, Dubrovniku, Zadru, Trstu, Veneciji. On je pozvao mlade istraživače da nastave sa valorizacijom ogromnog bogatstva kulturnog i pomorskog nasljeđa, tragom vrsnih prethodnika, koji su tokom 65 godina objavljivali svoje radove u Godišnjaku.
U svom osvrtu na istraživački put Godišnjaka, na predstavljanju dvobroja LIXL-X u palati Grgurina, mr Mileva Pejaković Vujošević, glavna i odgovorna urednica je, istakla i značaj ličnosti poput Tonka Tomića, akademika Rajka Vujičića, slikarke Lidije Laforest i gospođe Nade Radimir, koje su, svaka na svom planu, dale značajan doprinos Pomorskom muzeju i očuvanju pomorske tradicije.
U Godišnjaku je objavljen i njen izvještaj o radu Muzeja za period od 2013-2016. Lekturu su uradile dr Gracijela Čulić i prof. Jasmina Bajo, a sažetke članaka na engleski jezik je prevela prof. Ana Brdar.
Kroz naslove članaka i njihov sažetak bibliotekar Slavko Dabinović je predstavio i autore: Lovorka Čoralić i Maja Katušić („Peraštanin Vicko Kolović – zapovjednik mletačkih ratnih brodova“, akademik Radoslav Tomić („Tri umjetnine iz nekadašnje crkve Sv. Nikole mornara u Kotoru“), engleski istoričar i publicista Malkolm Skot Hardi („Britanija, Crna Gora i Rusija 1812“), LJubo Mačić („Grbaljski pomorci 18-19 vijeka“), prof. Neda Donat-Krivokapić („Nastava njemačkog jezika u Nautičkoj školi u Kotoru do 1918.godine), heraldičar Leonid Kampe („O grbu grada Kotora“), novinar i publicista Siniša Luković („Heroj aprilskog rata 1941. poručnik bojnog broda I klase Vladeta Petrović“), arhivistkinje Snežana Pejović i Jelena Strahinja („Arhivski fondovi iz doba Mletačke republike u Arhivu Muzeja grada Perasta“, projekat NVO „Notar“ Kotor), zatim, dr Milenko Pasinović („Kotor nastavlja tradiciju luke nautičkog turizma“), prof. Adam Lajtar („Nestali posvetni grčki natpis iz Risna“), istoričarka umjetnosti Milena Ulčar („Peraške poklade 1715. godine: susret kultura“), doktorke nauka Anđela Jakšić Stojanović i Anastazija Miranović („Marketing-menadžment kulturnih resursa u turizmu“), dr Goran Komar („Dva popisa robe iz 18.vijeka“), arheolog mr Jovica Martinović („Istorijat sakupljanja kamenih fragmenata lapidarija u Kotoru“). Slijede radovi dr Ranke Krivokapić („Finansije u brodarstvu“), prof. Maje Đurić („Društvena funkcija fotografije i uticaj porodične fotografije na formiranje ličnog i kulturnog identiteta Crne Gore“), konzervatorke Melise Niketić („Škrinja kao sastavni dio eneterijera od srednjeg vijeka do današnjih dana, sa osvrtom na škrinje enterijera palata Boke Kotorske“), Gojka Čelebića („ Erudicija u doba baroka“), prof. Mladena Vukčevića („Kvalitativni aspekti razvoja turizma u 21. stoljeću“), dr Sava Markovića („Bazana domus – istaknuti reprezent barskog nobiliteta“), slikarke Smiljke Strunjaš („Konzervatorsko-restauratorski zahvat na slici jedrenjaka ~Gjurko~“), etnološkinja Tanje Vujović („Kulturna baština i voda“), te hroničara Kotora Bogoboja- Bora Cicovića („Istorijat kotorskih pleh muzika“). Bibliotekarke Nataša Gobović i Ruža Danilović priredile su bibliografiju časopisa „Pomorstvo“ od 1994-2006 godine. Tu su i izvještaji o poklonima i razmjena knjiga i donacija eksponata, koje su sastavile Danijela Nikčević, knjižničarka i kustos Jelena Karadžić.
Sopran Milica Milanović i pijanista Dejan Krivokapić muzički „začinili su“ promociju ljepotom muzike.
U sledećem broju Godišnjaka In meoriam Mišu Begoviću
Kako su istakli direktor Radulović i urednica Pejaković Vujošević iz neobjašnjivih razloga u ovaj broj Godišnjaka nije ušao In memoriam dugogodišnjem direktoru Pomorskog muzeja Kotor, Mišu Begoviću, koji je u najtežim trenucima za Muzej bio na njegovom čelu. Oni su se izvinili posebno porodici i kazali da će propust biti isparvljen u narednom broju.
