Hrvatska treba više i kvalitetnije promovisati svoje povijesno-kulturno-arheološke lokalitete, jer time može postići još bolju prepoznatljivost i ojačati turistički promet, zaključak je s predstavljanja prve publikacije nastale saradnjom sektora turizma i arheologije – “20 top arheoloških destinacija Hrvatske”.
Publikaciju je na hrvatskom i engleskom jeziku, u 1.000 primjeraka, u saradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu i stručnjacima, izdalo Ministarstvo turizma na inicijativu autorica Vlaste Klarić i Dore Kušan Špalj, a na više od stotinu stranica prikazuje arheološke destinacije u priobalnom i kontinentalnom dijelu zemlje te UNESCO-ova odredišta.
U publikaciji su prikazani u obalnom dijelu Pula, NP Brijuni, Kvarner – Rijeka i Krk te Lošinj i Cres, Zadar, Nin, Solin i Vid, na kontinentu Krapina, Zagreb-Ščitarjevo (Velika Gorica), Varaždinske Toplice, Sisak, Vinkovci i Vukovar, a među UNESCO-ovim odredištima Poreč, Šibenik, Trogir, Split, Hvar i Dubrovnik. Osim opisa i zanimljivosti, uz njih su navedene i lokacijske oznake te mogućnosti kako doći do njih, s preporukama za manifestacije, turističke agencije i kulturne ustanove u kojima se posjetitelji mogu detaljnije informirati. “Riječ je o publikaciji u formi svojevrsnog vodiča pomno odabranih 20 lokacija, koje uz svoju povijesno-kulturnu i znanstvenu važnost mogu privući puno turista zainteresiranih za kulturnu ponudu i zbog svojih atrakcijskih potencijala”, istaknuo je ravnatelj Arheološkog muzeja iz Zagreba, Sanjin Mihelić, ocjenjujući da je tako nešto nedostajalo za stvaranje kvalitetnog partnerstva arheologije i turizma u čemu vidi još jako puno prostora za suradnju.
Ministarstvo turizma izdavanjem ove publikacije, prepoznajući važnost fokusiranog pristupa turističkoj valorizaciji onog najboljeg u baštini, u ovom slučaju posebice arheološkoj, daje dodatni poticaj i doprinos prepoznatljivosti hrvatskih destinacija, istaknuto je na predstavljanju. Izdavanje publikacije potaknuto je s obzirom da ovaj oblik turizma dobiva na značaju u svijetu, a arheološki turisti u pravilu rado posjećuju mediteranske i ostale zemlje koje uspješno prezentiraju svoju baštinu.
Pokazatelj interesa za arheološku baštinu je činjenica da Italija bilježi u pravilu 38 milijuna turističkih posjetitelja godišnje svojim arheološkim atrakcijama i muzejima, Turska otprilike 10 milijuna posjetitelja godišnje, a Grčka 14 milijuna posjetitelja lokaliteta i muzeja. Rekord u ukupnom posjetu svim kulturnim institucijama bilježi svakako Velika Britanija s otprilike 80 milijuna posjetitelja godišnje. Hrvatske lokalitete i muzejske institucije ukupno godišnje posjeti oko 5 milijuna posjetielja, što predstavlja izazov i potrebu za jačom afirmacijom ovog snažnog potencijala, posebice kroz turizam.
Autor:Goran Rihelj
