Na krajnjem hrvatskom jugu, poluostrvu Prevlaci, od petka više ne vlada mrtva tišina. Zvukovi kosilica, automobila i interventnih vozila vatrogasaca, Državne uprave za zaštitu i spašavanje te policije, koja stalno prolaze, dali su naslutiti “izvanrednu situaciju” – prenosi Slobodna Dalmacija.
Večer prije na Zvekovici je, doznali smo, održan sastanak čelnika Državne uprave za zaštitu i spašavanje, dubrovačke policije i konavoskih vatrogasaca. Izdana je zapovijed da se očisti područje oko objekata na Prevlaci, što se, počevši od petka, počelo provoditi u djelo.
Na terenu su i službenici HEP-a koji pokušavaju osposobiti napajanje poluotoka električnom energijom. Ono što uspijevamo doznati od ljudi na terenu, kojima je “zapovjednik operacije” zabranio davati ikakve izjave, jest da im je naređeno pokositi šipražje oko objekata na širini od pet metara.
Planira se, kažu momci s motornim pilama u rukama, organizirati i postavljanje šatora.
– Dovest će se i cisterne s vodom, jer ovdje nema vodovoda, te prijenosni WC-i. Koliko mi znamo, izbjeglice mogu, ali i ne moraju doći. Ne znam vam puno više – kaže jedan od marljivih kosača. Na pitanje što misli o navodnom dolasku tisuća izbjeglica na Prevlaku, Konavljanin odgovara:
– I moji su bili prognani iz svoga doma, a ja sam ostao braniti svoje. Dobro ih je primiti, žao mi je svakoga tko proživljava rat, ali bi bilo dobro da ih se proslijedi negdje drugdje, gdje će imati bolje uvjete za život.
Kako neslužbeno doznajemo, u interventnim službama nemaju naznaka da će izbjeglice zaista doći na krajnji hrvatski jug.
No, upravo je ruta preko Crne Gore navedena kao jedna od izvjesnih s dolaskom zimskih mjeseci. Naš dobro upućeni sugovornik Konavljanin uvjeren je da ove pripreme ipak nisu slučajne i da će poluotok s pogledom na Crnu Goru naseliti migranti iz Sirije, Afganistana, Iraka… I on se nada – samo privremeno.
– Mađarska zatvara svoje granice, Srbija će ih usmjeriti na Crnu Goru, a oni nama – smatra naš sugovornik.
Poluotok Prevlaka ima brojne objekte bivše JNA, velike hangare i tvrđavu iz doba Austro-Ugarske, objekte koji mogu primiti i zbrinuti veliki broj ljudi. Za sada se čisti samo okoliš. S obzirom na to da je riječ o poluotoku, kretanje je ograničeno i svaki ulazak ili izlazak lako je kontrolirati.
Župan Nikola Dobroslavić: Dubrovnik ne želi sirijske nevoljnike
Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić uputio je pismo predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću o mogućem ulasku izbjeglica u RH kroz Dubrovačko-neretvansku županiju:
„Poštovani gospodine Milanović, načelnik Stožera za zaštitu i spašavanje ove županije, zamjenik župana Davorko Obuljen prenio mi je da je na jučer održanom sastanku koji je sazvao ravnatelj DUZS-a Jadran Perinić objavljena procjena da bi u narednom razdoblju izbjeglice s Bliskog istoka mogli ulaziti u Republiku Hrvatsku na najjužnijem dijelu Dubrovačko-neretvanske županije.
Premda ta procjena može izgledati nerealna s obzirom na činjenicu da bi put izbjeglica kroz Hrvatsku do ostatka EU-a u tom slučaju bio duži i dodatno kompliciran zbog prelaska granice Bosne i Hercegovine kod Neuma, molim da me o postojanju takve procjene i službeno izvijestite. Ako su procjene doista realne, želim Vas upozoriti na štete koje bi takva događanja mogla prouzročiti dubrovačkom turizmu, što svakako treba izbjeći.
Stoga tražim od Vlade Republike Hrvatske da ne dopusti ulazak izbjeglica u Republiku Hrvatsku na području Dubrovačko-neretvanske županije te time osigura normalno odvijanje turističke sezone, koja je u našoj županiji još u punom jeku, i spriječi negativne konotacije u vezi s turizmom Dubrovnika i turističke destinacije Dubrovnik rivijera” – stoji u pismu koje je župan uputio premijeru.
Katić: Lastovo neće biti Lampedusa
Načelnik općine Lastovo Leo Katić tvrdi da otok sigurno neće postati hrvatska Lampedusa:
– Sve je poteklo od izjave jednog predstavnika Hrvatskoga helsinškog odbora koji je spominjao Lastovo u kontekstu zbrinjavanja izbjeglica s tzv. jadranske rute. Lastovo neće niti može postati prihvatilište za izbjeglice.
Nemamo ni uvjete ni prostore za to. Neki spominju da kao bivša pomorska baza JNA Lastovo može primiti ljude u vojarne, ali to nije točno.Vojarne su prije nekoliko godina prestale biti pogodno mjesto za smještaj – kaže načelnik Katić i dodaje kako ih iz državnih interventnih službi nitko nije kontaktirao u vezi s mogućim pripremama prostora za prihvat migranata.
Budući da je i otok Mljet kao “isturena točka” akvatorija Dubrovačko-neretvanske županije moguće mjesto iskrcaja brodica s izbjeglicama s Bliskog istoka, pitali smo načelnika Điva Marketa pripremaju li se Mljećani i kako za doček migranata:
– Općinski čelnici nisu dosad pravili nikakve planove, a ni s državne razine nitko nam se nije javio s posebnim zahtjevima. – ističe mljetski načelnik Market.
Zadržavat će se nekoliko sati
Davorko Obuljen, predsjednik županijskog Stožera za zaštitu i spašavanje, potvrdio nam je kako su na Zvekovici održali sastanak s ravnateljem Državne uprave za zaštitu i spašavanje Jadranom Perinićem. Na sastanku je određeno kako će se prostor Prevlake koristiti kao prihvatni centar u slučaju dolaska izbjeglica iz smjera graničnog prijelaza Karasovići.
– Treba orazjasniti da Prevlaka neće služiti za smještaj migranata na rok od dva ili tri mjeseca, već na nekoliko sati. Njima je ionako namjera samo prelazak teritorija županije na putu prema zapadnim odredištima, pa bi svaki pokušaj duljeg zadržavanja mogli krivo protumačiti – ustvrdio je Obuljen. S obzirom na to da izbjeglice imaju razrađen vlastiti sustav komunikacije, Obuljen ne isključuje mogućnost da na teritorij županije eventualno uđu preko Brgata ili Metkovića:
– Sumnjam da će ih crnogorska strana samo tako propustiti preko svog priobalja koje je još puno turista, pa su moguće i alternativne rute preko Nikšića ili Trebinja – kaže Obuljen i otkriva kako za eventualni prihvat izbjeglica moraju biti spremni u roku od 48 sati od njihova pojavljivanja na južnim granicama županije.
Dube Marjanović Ladašić
Slobodna Dalmacija
