Knjiga “Moj dida-posljednji nacistički logoraš’’ Nikole Aleksića iz Splita, prvi put je predstavljena u novembru 2023. godine na “Interlibru “, najvećem sajmu knjige u Zagrebu, potom u Šibeniku, Splitu, a junak priče je preminuo u maju ove godine.
Donoseći u Kotor životnu priču o svom djedu Tomislavu Eraku, koji je bio posljednji preživjeli hrvatski logoraš nacističkih logora smrti, publici u Kotoru prvi put se kao pisac predstavio Nikola Aleksić, poslenik uprave Grada Splita, muzičar, turistički djelatnik. Kamerna atmosfera u prostoru Starog kotorskog zatvora, sadašnjeg Kreativnog haba u Starom gradu bila je kao stvorena za predstavljanje njegove knjige.
Iako dolazi iz druge države, ali iz grada koji pripada istom jadranskom podneblju, Nikola Aleksić pričom povezuje ljude i prostore sjećanjem na neka ne tako davna vremena, protkana zajedničkom istorijom. Iz ugla generacije koja je imala dodira sa precima – svjedocima teških minulih vremena Drugog svjetskog rata, autor putem knjige o svom djedu nudi čitaocima, kako starijima, tako i mladima savremenog doba istinitu, dokumentovanu priču o besmislu rata i posredno poziva na mir.
-Dosta mlađih ljudi ne doživljava Boku Kotorsku kao Dalmaciju, zapravo ne poznaju povijest, i zato je dobro doć’ovdje i vidit da su veze neraskidive, da je taj kulturni identitet vrlo blizak, da je Boka u Crnoj Gori posebna po toj drugačijoj povjesti obale. To se jako očituje i kad se prošetate kamenim ulicama Staroga grada, vi ste kao u Trogiru, Splitu, Šibeniku, to se vidi da nas veže ta nit. Posebno mi je drago doć’ ovdje u Boku, tako je kući, a opet, malo drugačije, kaže Aleksić za Boka News.
Djedovu ispovijest zapisao je u razgovoru sa njim na predlog svoje majke. Kako bi svom istraživanju dao istorijsku težinu, potkrijepio je djedove riječi činjenicama, dokumentima i fotografijama, koje je posredstvom njemačkih fondacija nabavio iz radnog logora Buchenwalda, gdje je njegov djed proveo skoro dvije godine i iz logora smrti Dachau, gdje je boravio kraći period.
Priča o njegovom đedu-didi-djedu isto tako može da bude i priča bilo koga u Boki-Crnoj Gori.
-Moj dida je uvik govorija da je u italijanskim logorima u ovom dijelu na koji su Italijani imali svoju sferu utjecaja, bilo najviše Dalmatinaca, a bilo je dosta Slovenaca i Crnogoraca, tako da je puno ljudi sa ovog područja završilo kasnije i u nacističkim logorima. Neki od preživjelih su bili i Crnogorci, tako da ovo može biti priča bilo kog čovjeka odavde, potvrđuje naš sagovornik i objašnjava zašto je dobro njegovati kulturu sjećanja, posebno imajući u vidu da je didova štorija zapisana u posljednjem trenutku, jer je preminuo u maju ove godine.
Mladima treba pokazati kako su njihovi preci patili
-Knjiga je prvi put promovirana na “Interlibru “, najvećem sajmu knjige u Zagrebu u novembru 2023. godine, dida i ja smo zajedno imali promociju u Šibeniku, pitali su u Splitu bi li ga doveli, on je reka: “Ne da mi se putovati do Splita”, ali i tamo je u veljači bila promocija, medijski odlično popraćena u “Slobodnoj Dalmaciji” i drugim portalima. Bilo je to ljudima dosta zanimljivo, zaustavljali su me u Splitu, čestitali, govoreći: “Bravo, ovo treba zapisati, dosta nam je više nijekanja i nekih drugih stvari, da se vidi šta su naši ljudi propatili u toku Drugog svjetskog rata, pogotovu u Dalmaciji”. Stariji prozivaju mlade da su možda malo bezbrižne generacije, a teška povijest se ponavlja, tako da mladima treba pokazati da nije sve “med i mlijeko” da mogu dobiti sve što hoće. Ne tako davno njihovi preci su patili, imali teške sudbine, igrom slučaja preživjeli, poručuje Aleksić.
Aleksić je najprije objavio naučno-fantastični roman “Legionari”, zatim ”Priručnik iz operativno-tehničkih poslova za turističke vodiče”, a potom zapisuje i priču djeda koji je u tom trenutku imao 97 godina. Nakon toga je, nadahnut nedovoljno istraženom slovenskom mitologijom, objavio “fantazi” roman “Djeca utemeljitelja”, čiji je nastavak pod naslovom “Djeca Carstva” gotov već mjesec dan – ugovor je potpisan i knjiga će, kaže, iz štampe izaći do Nove godine. Nadahnuće ga i dalje drži, te je sada, dodaje, “počeo pisat’ neki ljubavni roman”.
Glavni njegov posao je međunarodna saradnja u gradskoj upravi Splita, preko dvije decenije radi kao stručni turistički vodič za Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju i kao turistički pratilac po Hrvatskoj i Evropi. Takođe, od 2013. godine na kursu za vodiče pri Visokoj školi “Aspira” predaje Operativno-tehničke poslove i Posebni dio povijesno-kulturne baštine Splitsko-dalmatinske županije. Promociju u Kotoru ispratili su i predstavnici lokalne vlasti- Vladimir Jokić, Radmila Beća Radulović, Jelena Franović, Jovan Ristić, što potvrđuje dobru saradnju dvaju gradova.
-Grad Split ima jako dobru suradnju sa Kotorom, mi surađujemo vrlo aktivno i u nekim organizacijama, forumima, jako bitno za Jadransko-jonsku suradnju je da su gradovi Split i Kotor nosioci te suradnje sa ove istočne strane Jadrana, dok je u Italiji to grad Ankona. To je jedan trokut koji drži tu makroregiju, objašnjava Aleksić.
Razgovor sa autorom u Kreativnom habu je vodila Jasmina Bajo.
Nova snaga
Nikola Aleksić se za svoj gušt aktivno bavi autorskom muzikom u hard-rok-metal bendu.
-Bend se zove “Distorzija uma”, postoji 23 godine, ja sam jedini “originalni član”, neki ljudi dođu i odu, neki ostanu, kako ko ima vrimena, u kojoj fazi života. Većinom radimo autorske pjesme, možete nas izguglati na jutjubu, 29. februara izdali smo pjesmu “Nova snaga” https://youtu.be/GIzCjCRBET8 (kažu da svake prestupne godine izdamo pjesmu), dodaje u šali Nikola Aleksić.
/M.D.P./
