Sagrađena za mornaricu Austro-Ugarske krajem XIX vijeka, bila je vodeći brod klase Zenta u kojoj su izgrađena jos dva broda Aspern i Szigetvar. Klasa Zenta bila je namijenjena za izviđačke operacije i zaštitu borbenih brodova od napada torpedima. Duga 96 metara na vodenoj liniji, imala je širinu od 11,73 metara. Posada je brojala 308 oficira i mornara. Pogon su joj davala dva parna motora koje je pokretalo osam bojlera. Brod je bio opremljen i jedrima na dva jarbola, što je značajno povećavalo opseg plovidbe.
Nakon porinuća SMS Zenta je korišćena za interkontinentalnu plovidbu. Prva velika misija odvela ju je u istočnu Aziju 1899. godine gdje je predstavljala Austro-Ugarsku i učestvovala u Bokserskoj pobuni u Kini. Potom je uslijedila plovidba ka različitim lukama u Africi i Južnoj Americi. Vrativši se na Jadran od 1904. godine, učestvovala je u trenažnim manevrima. Kao dio međunarodne flote u Prvom balkanskom ratu blokirala je obalu Crne Gore. Zadatak da napada ciljeve u regiji južnog Jadrana je dobila i na početku Prvog svjetskog rata. Krstarila je duž crnogorske obale učestvujući u novoj blokadi.
SMS Zentu i razarač Ulan presrela je francuska flota tokom patrole 16. avgusta 1914. godine, što je dovelo do tragične pomorske bitke kod Bara. Francuska flota je na kursu ka sjeveru oko 08:30 časova izjutra uočila crn dim na horizontu. Uočivši francuske brodove, posada SMS Zente i Ulana je napravila manevar kamuflažne plovidbe uz obalu ka sjeveru. Pola sata kasnije bili su u dometu oružja francuskih brodova. Komandant flote naredio je signalnu paljbu koja je izazvala zabunu i prouzrokovala početak borbe. Ulan je punom brzinom nastavio ka sjeveru, dok se SMS Zenta sama direktno suprostavila. Oružje Zente je bilo nemoćno protiv teško oklopljenih francuskih brodova. Spora krstarica je pokušala manevrom da izbjegne napad, ali su joj pogođeni motori otkazali i požar je zahvatio palubu. U 09:30 časova paljba je utihnula i francuski mornari su posmatrali veliku SMS Zentu kako u požaru ponire krmom ka dubini. Dok se pramac dizao ka nebu, Zenta je brzo nestala ispod površine mora. Francuzi nisu uložili nikakav napor da spasu unesrećene računajući na Zentine čamce za spasavanje i mogućnost da otplivaju do obale. Više od polovine posade je stradalo, 173 člana posade su ubijeni ili nestali u dubinama, dok je 139 uspjelo da se domogne obale i spase. Preživjeli brodolomnici su od strane vojske Crne Gore bili zatvoreni u Podgorici kao ratni zarobljenici sve do okupacije od strane Austro-Ugarske 1916. godine.
Olupina SMS Zente koja leži na dubini od 73 metra u blizini Petrovca, je prvi put posjećena 2001. godine od strane ronilaca iz kluba Triton iz Beograda. Inicijativa za pravnu zaštitu najvrjednijeg lokaliteta crnogorske podvodne kulturne baštine podnijeta je Upravi za kulturna dobra.
Aktivnosti u okviru projekta WRECKS4ALL skreću pažnju na brz tehološki razvoj opreme za tehničko ronjenje i neophodnost uspostavljanja funkcionalnog sistem zaštite lokaliteta koji su još uvijek očuvani zahvaljujući velikim dobinama na kojima se nalaze.
/Fotografije i tekst: Darko Kovačević, stručni saradnik za podvodnu kulturnu baštinu i ronilački turizam/
