U moru Malostonskog zaljeva vreba predator, domaći ga zovu paklenom beštijom kojoj soli na rep ne mogu staviti. Orada, ovrata, komarča, podlanica, sve su to isti nazivi za najvećeg neprijatelja stonskih školjkara, proždrljivu ribetinu koja se bez pardona hrani na njihovim nasadima dagnji i skupocjenih kamenica.
Uzgajivači su na mukama, nemaju više načina za obranu od lukavog agresora, koji pronalazi put i kroz zaštitne mreže, ostavljajući im tek golu plastiku na pergolarima.
˝Ova nam je godina teška katastrofa, nikad orade ovoliko bilo nije. Ovo je elementarna nepogoda, kao slavonske poplave, kao vuci u Zagori. U papar napravi oklop od kamenice, izgrize ga dok si reka keks. A dagnje su joj kao na izvolte. Štete su nam goleme. Zato je i sve manje školjkara, ljudi odustaju, ne mogu se boriti s morskom sotonom. Koliko je lukava, zna da u vršu ne smi uć. Možeš je još jedino uvatit na udicu i u mrižu. Ko da je fakultet završila˝, kažu Stonjani.
Školjkaru Borisu Franušiću prošlog je tjedna u noći pojela oko 1,5 tonu dagnji, napravivši mu štetu od desetak tisuća kuna. Kaže kako ima sreću što na tom mjestu nije postavio više pergolara jer bi do jutra sve nestalo. Jedva čeka da malo zahladi i riba pođe na mrijest, izvan zaljeva. Jer dok je tu, školjkari se mogu pozdraviti s dobrim poslom.
˝Tu je već nekoliko godina, a u ovo vrime pred mrijest je najžešća, stalno je gladna, pa se tovi, debela je, teži i po pet do sedam kila po primjerku. Je, lip je to bokun, stomaka punog naših truda. Kad se vrati u drugi misec, bit će tanka ko daska. Ma znaš li da je na udicu na noć bez problema možeš uvatit 15 do 20 kila. Radi nam ogromnu štetu, meni zna pojist i po 30 posto od cilog uzgoja˝, kaže Franušić.
Količinski gledano, orada je prepolovila uzgoj školjaka u Malostonskom zaljevu i smanjila i broj školjkarskih obrta s 90-ak na 40-ak. Alarmantna je to činjenica koju potvrđuje i Mario Radibratović, predsjednik ceha školjkara u Komori i stonske udruge školjkara, tvrdeći kako je populacija orade porasla na cijelom Jadranu. Naruku joj na području Stona ide ugodna, sve toplija klima, ali i nepostojanje prirodnog neprijatelja.
Zbog toplog okružja u zaljevu, čak i ne bježe tijekom listopada na mrijest u hladnija mora. Ostaju tu duže, tako da su ove godine bile aktivne i u siječnju, što je i za njih neuobičajeno. Treba li naglasiti da su pritom napravile veliku štetu?
˝Evo čujen da su prije dvije noći ribari u mrižu ovdje uvatili 307 kila orade. I to govori koliko je ima. Strašan je to problem za nas, i jedva se s njim borimo. A gore od orada su nam problematična birokracija, neriješene koncesije i infrastruktura na obali, neizrađen pravilnik o unutrašnjem redu u ovom našem rezervatu. I na sve to još imamo i oradu terminatora˝, kaže Mario Radibratović.
