U katedrali Svetog Tripuna u Kotoru u subotu je promovisano fototipsko izdanje Kotorskoga misala sv. Jakova od Lođe iz XII. vijeka, čiji orginal se čuva u Berlinu od 1930. godine.
O Misalu su govorili dr. sc. Lenka Blehova Čelebić i hrvatski akademik Josip Bratulić.
Kotorski misal sv. Jakova od Lođe nastao je u prvoj polovini XII. vijeka, spomenik je nulte kategorije dalmatinsko-dukljanske katoličke tradicije i savremenik je kotorske katedrale.
Ova knjiga na 348 rukopisnih stranica, svojom tematikom, značajem, epohom iz koje potiče i savremenim naučnono-kulturnim vrjednovanjem pripada svjetskoj kulturnoj baštini. Rukopis je obogaćen i slikovnim prikazom Svetog Tripuna. Posebnu vrijednost rukopisa predstavljaju originalni zapisi u dijelu kalendara, koji govore o kotorskom i tivatskom stanovništvu, imenima, zanimanjima i drugim podacima o duhovnom i svetovnom životu Boke, čulo se na promociji.
„Manuskript „Kotorskog misala“, vjerovatno je nastao u čuvenom skriptoriju u Bariju, najvjerovatnije po narudžbi Kotorske biskupije koja je dugo vjekova bila sufraganska u odnosu na Barijsku nadbiskupiju. Mi ne znamo na koji je način „Misal“ stigao u Berlin 1930. godine. U Evropi je tada postojalo mišljenje da treba spasiti vrijedne stvari i rukopise s ugroženih područja koja su bila nestabilna“, kazala nam je dr Lenka Blehova Čelebić.
“Značaj svakog misala je u tome što on na jednom mjestu (missale plenum-potpuni misal) sadrži sve ono što je svećeniku potrebno za služenje-slavljenje mise. Kotorski misal je pisan na pergamentu latinskim beneventanskim pismom, koje je eminentno benediktinskog porijekla. Kurzivnom beneventanskom notacijom u njemu je zabilježena srednjovjekovna monodijska glazba, koja se koristila u Kotoru u vrijeme njegove višestoljetne uporabe. U misalu je sačuvan i neumizirani tekst pohvale uskrsloj svijeći (exultet) koji potječe iz rane liturgijske prakse Jeruzalemske crkve”, kazao je između ostalog akademik Bratulić.
Ministar kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanović istakao je kako se duboka svijest o moći pisane riječi, vjekovima prisutna na ovim prostorima, ogleda u jedinstvenim pisanim, a potom i štampanim crkvenim knjigama, od kojih neke pripadaju memoriji svijeta, upravo zbog svoje autentičnosti, čiji dometi jednako pripadaju i lokalnim i univerzalnim vrijednostima.
Kotorski biskup Ilija Janjić kazao je da je predstavljanje fototipskog izdanja Misala znanstveno – izdavački poduhvat koji će popuniti prazninu minulih desetljeća i budućim naraštajima otvoriti novo i široko polje za istraživanje.
Misal je urešen fitomorfnim, zoomorfnim i antropomorfnim iluminacijama romaničke provenijencije. Lik sv. Tripuna u misalu predstavlja njegov najstariji likovni prikaz u kotorskoj biskupiji.
Smatra se da ljepotom iluminacija kao i morfologijom slova značajno nadmašuje Dubrovački istovremeni misal, koji je bio promoviran također u kotorskoj katedrali 2011. godine. Njegovo fototipsko i u jednom dijelu kritičko divot izdanje, predstavlja prvorazredni i najznačajniji filološki, muzikološki i kulturološki događaj ove godine u Kotoru i Crnoj Gori.
Ovim izdanjem Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore koje je realizovalo ovaj projekt, omogućilo je njegovo multidisciplinarno istraživanje većem broju stručnjaka, koji ne moraju putovati u Berlin gdje se on danas čuva. Misal je paleografski obradila, s biblijskim knjigama sravnila i predgovor napisala dr. sci. Lenka Blehova Čelebić, koja ima najveću zaslugu za njegovu prezentaciju u Crnoj Gori.
Kotorski je misal objavljen i predstavljen uz finansijsku potporu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, a predstavljanje realizovano uz potporu Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, Kotorske biskupije i Središnjega ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
