25.8 C
Kotor

Slušaj online radio

Protive se vjetrenjačama na Brajićima i Paštrovskoj gori

Ilustracija

Odlučno se protivimo izgradnji vjetroelektrane na Paštrovskoj gori i spremni smo do kraja da ispoštujemo član 78 Ustava Crne Gore koji kaže da je svako “dužan da čuva prirodnu i kulturnu baštinu od opšteg interesa”. Čuvaćemo naše kulturno i prirodno nasljeđe svom snagom, do posljednje kapi znoja i svim raspoloživim sredstvima u granicama zakonskog i prirodnog prava, kao i opštih načela morala i dobrih običaja koji važe ovdje još od vremena Vizantije i Rimskog carstva”, poručili su premijeru Dritanu Abazoviću u otvorenom pismu, u koje su “Vijesti” imale uvid, predsjednici savjeta mjesnih zajednica “Brajići” Željko Stojanović,”Sveti Stefan” Vladislav Mitrović, “ Bečići” Predrag Ivanović, “ Reževići” Aleksandar Radović, “Petrovac” Željko Bjelica, “ Buljarica” Vlado Papan i građanski aktivisti sa Brajića i Svetog Stefana Savo Martinović, Srđan Kuljača i Blažo Kažanegra.Od prvog čovjeka Vlade očekuju da će podržati njihove stavove i pokrenuti inicijativu da se projekat vjetroelektrane predviđen na Brajićima u Paštrovskoj gori izmjesti na drugu lokaciju.

”Obraćamo Vam se pismom u nadi da pokušamo da zajedno doprinesemo očuvanju naše zajedničke vrijedne kulturne i prirodne baštine. Vaša porodica je na dobrom glasu u našem kraju već duži niz decenija, tako da ne sumnjamo u vaše iskrene namjere u borbi za opšte dobro. Želimo da Vam skrenemo pažnju na jedan ozbiljan problem sa kojim se suočava naša lokalna zajednica u Paštrovićima i Brajićima, a vidimo da Vlada Crne Gore još uvjek nije dobro shvatila samu suštinu problema. Radi se o projektu vjetroelektrane “Brajići” koji je najvećim dijelom planiran na Paštrovskoj gori, u zoni naše bogate prirodne i kulturne baštine. Sam naziv “Paštrovići” izvorno potiče upravo sa Paštrovske gore, prije nego sa priobalnog pojasa, i naši preci su vjekovima, zajedno sa Brajićima, više od hiljadu godina, pohodili ovu goru koja je za nas sveta i koja nas je hranila i održavala kroz istoriju”, piše u pismu.

Oni navode da se veoma blizu, a na pojedinim mjestima i unutar predviđene energetske zone ove vjetroelektrane u pojasu Paštrovske gore i Brajića nalazi petnaestak prelijepih sela (Brajići, Uglješići, Dapkovići (Kažanegre), Kuljače, Berišino selo, Podbabac, Vojnići, Rustovo, Marojevići, Slanjina, Krute, Čelobrdo (Mikovići), Đenaši, Vrba, Česminovo, Tudorovići, Ograđenica), pet aktivnih manastira (Duljevo, Rustovo, Vojnići, Sv. Spiridon, Praskvica), dva skita (skit Sv. Đorđa u Mrtvici i skit Sv. Stefana Dečanskog ispod Trojice), dvadest pet crkava, dva srednjovjekovna groblja (Rustovo i Sv. Đorđe), gdje su po predanju sahranjeni stari Paštrovići koji su poginuli u bici sa vojskom mađarskog kralja Ludviga u 14 vijeku; nekoliko austro-ugarskih tvrđava (Kosmač, Spiridon, Carina), nekoliko starih odbrambenih kula lokalnog stanovništva, stari austro-ugarski put (danas veoma popularna hajking staza za turiste), mnogo drugih starih puteva, uključujući takozvani Jegorov put iz 19. vijeka, kao i stari put od Praskvice do Đenaša sa prelijepim mostom, puno prethrišćanskih obrednih gomila tzv. tumula i gradina, potom više kultnih mjesta sa istorijskim značajem (kao na pr. Goli vrh gdje su planirane dvije ili tri vjetro-turbine, ili planina Velja Trojica gdje je planirana vjetro-turbina na ostacima stare crkve Sv. Trojice na vrhu), nekoliko spomen ploča iz NOB-a (Čelobrdo, Ograđenica, Krute, Kuljače, Brajići,…), puno jedinstvenih prelijepih vrhova planina sa hajking stazama, vodopada, prelijepih brda, dolina, starih dolaca, šuma bogatih florom i faunom, i mnogo toga drugog.

”Na Paštrovskoj gori, takođe, postoje brojne endemske biljke poput imele (lat. Viscum album), Cytisus tommasinii Vis, Petrorhagia obcordata, Seseli globiferum Vis, Micromeria longipedunculata Bräuchler i drugih”, navode predstavnici mjesnih zajednica i naglašavaju da se ovakva skladna prirodna i kulturna cjelina nalazi negdje u Evropskoj uniji, vjetrovatno bi već bila stavljena pod zaštitu UNESCO-a.

Napominju brojne naučne radove iz visokokotiranih stručnih časopisa koji ukazuju na negativan uticaj vjetroelektrana na turizam uopšte, ruralni turizam, na vizuelni doživljaj ambijenta, zdravlje ljudi.

“Svakako nije potrebna neka posebna naučna analiza da se shvati negativan uticaj ovakvih projekata na turizam, zdravlje, biodiverzitet, ptice i tome slično. Mi smo već upoznati sa stavovima mještana Ulcinja, Gorane, Kruča i drugih mjesta u blizini vjetroelektrane Možura kao i vjetroelektrane Krnovo. Mještani Gorane čuju buku i kad su u kući, dok u Kručama pojedini prodaju svoje vikendice zbog buke i lošeg uticaja na životnu sredinu. Mještani sela oko Krnova čuju buku i primjećuju da divljač bježi iz šume ka selima. Takođe treba istaći da na hrvatskim ostrvima nema vjetroelektrana a njima je preko potrebna energija jer su odvojeni od kopna. Nema ih ni u blizini Dubrovnika pa se najbliža vjetroelektrana nalazi oko 35-40 kilometara daleko od ovog hrvatskog dragulja, u tranzitnoj zoni blizu Pelješkog mosta. Na Ibici i Majorki takođe nema vjetroelektrana, niti u blizini drugih poznatih svjetskih top destinacija. Knjaževina Monako kupuje vjetroelektrane po Francuskoj za svoje potrebe jer ih ne želi na svojoj teritoriji. Sem toga, iz našeg ličnog iskustva u turizmu, skoro svaki turista koji je čuo za plan da se na brdima iznad Svetog Stefana gradi vjetroelektrana vrlo se neprijatno iznenadio, rekavši da to nije dobro, da je to “užas” ili “katastrofa””, piše u u pismu dostavljenom kabinetu Abazovića.

Oni naglašvaju da bi najviše voljeli da turisti drugačije reaguju.

“Pa da mi odmorimo malo od ove naše borbe, ali nažalost nije tako. Sve upućuje, čak gledano i iz laičke svakodnevne prakse, da turisti koji dolaze ovdje ne žele da gledaju ove takozvane industrijske vjetro-turbine dok su na odmoru, koje se sve više i više grade po svijetu, ali u tranzitnim zonama oko auto-puteva ili nekim zabitima. Oni hoće da gledaju netaknutu prirodu i to je ono što se traži, usled sveopšte devastacije svega na globalnom nivou. Velika većina mještana naših lokalnih zajednica je već potpisala peticiju protiv izgradnje ove vjetroelektrane, kao i veliki broj građana iz cijele opštine Budva. Shodno članu 2 Ustava Crne Gore, koji kaže da je građanin Crne Gore nosilac suverenosti, bilo bi krajnje demokratski da se uvaži stav nas građana koji živimo ovdje i koji ćemo trpjeti direktne negativne posljedice od ovog projekta. Ti štetni efekti će nesporno biti znatno veći od benefita koje ovaj projekat eventualno može dati zajednici (spominje se nekih 600.000 eura godišnje, navodno po osnovu poreza na nepokretnost, što je suštinski ništa kada se uzme u obzir da je to prihod jednog većeg budvanskog hotela ili čak većeg noćnog kluba za nekoliko dana tokom špic sezone). Uostalom, sigurni smo da jedini cilj bilo kojeg projekta nikako ne može biti isključivo finansijska valorizacija, posebno ne kroz devastiranje i uništavanje naše prirodne baštine, koja je sastavni dio naše turističke ponude”, navode u pismu.

Kako naglašavaju glavni uzrok savremenih globalnih klimatskih poremaćaja leži u ljudskoj pohlepi i slijepoj jurnjavi za profitom.

“Tako da eventualna izgradnja pomenute vjetroelektrane na ovaj način, bez uvažavanja stava lokalne zajednice i devastacijom našeg vrijednog nasljeđa, bi samo još više pogoršala stvari. Kada ljudi budu više poštovali jedni druge, tada će se smanjiti emisija štetnih gasova i svijet će postati “zeleniji”. Stoga, suština savremenih ekoloških problema leži u samim ljudima, a ne u tehnologiji ili prirodi, stoga ljudi su ti koji se moraju mijenjati i prilagođavati okolnostima a ne naša lijepa i zelena prirodna okolina”, zaključuje se u pismu.

Ekskluzivni i ruralni turizam teško pod ruku sa vjetrenjačama

Predstavnici mjesnih zajednica i građanski aktivisti ističu da nijesu protiv zelene energije.

“Naprotiv, podržavamo sve zelene inicijative, ali ekskluzivni i ruralni turizam teško mogu ići zajedno sa vjetrenjačama ili kako ste ih Vi jednom prilikom nazvali – “ventilatorima”. I zaista ove instalacije liče na džinovske ventilatore i stoga im nije mjesto blizu naših turističkih bisera i prirodnih ljepota. Takođe poštujemo investitore iz Njemačke, ali smatramo da bi bilo racionalno da se projekat izmjesti na drugu lokaciju, dogovorom između Vlade i investitora, uz uvažavanje stava lokalne zajednice. Ideja Zelenih, kojima pripadate i Vi i Vaša partija, je jedna sjajna ideja, neophodna u današnjem svijetu opšte nezasitosti i nekontrolisane ljudske pohlepe, što na kraju vodi konfliktima, zagađenju okoline, klimatskim poremećajima i drugim problemima. Ideja Zelenih podrazumijeva zaštitu prirodne sredine prije svega, manje proizvodnje zarad zdravijeg života i zelenijeg okruženja, te samokontrolu ljudskih neograničenih potreba. Ideja Zelenih baštini principe demokratije, inkluzije, tolerancije, jednakosti, kao i vrline poput skromnosti (suzdržavanje od prevelike proizvodnje; vožnja bicikla umjesto automobila), trpljenja (poštovanje različitosti), i tome slično. Međutim, ukoliko bi se krenulo u realizaciju projekta vjetroelektrane na Paštrovskoj gori uprkos protivljenju lokalne zajednice, uz skrnavljenje naših prirodnih i kulturnih blaga i nepoštovanje istorije ovog kraja, svi principi Zelenih bi bili pogaženi ili bolje reći, zloupotrijebljeni, nažalost”, ističu u pismu.

Izvor:Vijesti

Najčitanije