U sklopu zimskog kalendara „Zimski gušti na Orjenu“, a u organizaciji Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, uspješno je izveden prvi ovogodišnji „Prvi dan u prirodi“.
Slično kao i prošle godine, daleko veći odziv je postignut kod ljepšeg pola. Po predviđenom planu, pređena je ruta od autobuske stanice u Herceg Novom, preko Matkovića mosta, do Kotobiljske šume, odnosno Kotobiljskog izvora, kao zadnje tačke ove pješačke ture.
Na Matkovića mostu je ispričan dio istorije ovog mjesta, vezen za rad legendarne krčme Avramovića, mjesta odvijanja brojnih škerci, ali ozbiljnih događaja. Naime, ova krčma sa hladovinom od murvi ispred, nekada je bila veoma posjećena, budući da je i pješački put Herceg Novi – Kameno bio glavna saobraćajna komunikacija grada sa zaleđem. U takvim uslovima kafana je bila obavezno svratište, mjesto odmora i opuštanja, ponekad i pretjeranog, uz „po jednu na karte“ i koju čašicu više. Danas je ova stara kuća gotovo napuštena i vidno ruinirana, ali i u ovakvom stanju, svojim dimenzijama ukazuje na nekadašnji značaj. Prostrano popločano dvorište ispred i dalje čuva kamene klupe i jednu preostalu alku za vezivanje konja.
Odmah iza Matkovića mosta i Krčme Avramovića, počinje Kotobiljska šuma – rijetko dobro očuvani kompleks mješane crnogorične šume čempresa, primorskog i crnog bora, kroz koji prolazi stari pješački put za Kameno. U blizini ulaza nalazi se izvor Zelenac, koji je prošle godine bio i završna tačka „Prvog dana u prirodi“, a samo 10-ak minuta hoda dalje, na izlazu iz Kotobiljske šume, smješten je još jedan zanimljivi lokalitet, današnja krajnja destinacija. To je Kotobiljski izvor, u prošlosti važan infrastrukturni dio pješačkog puta. Izvori na pješačkim putevima su vjekovima bili po značaju u rangu današnjih benzinskih pumpi. Bez njih bi putovanje bilo teško, ako ne i nemoguće. Zato se nije za čuditi spomen ploči na Kotobiljskom izvoru, koja nam govori da je izvor uredila 1884. godine austrougarska vojska.
Šira okolina još je poznatija po Kotobiljskoj bici, daleko starijem istorijskom događaju koji se ovdje desio 15. septembra 1687. godine, kada je teško poražena turska vojska koja je hitala u pomoć opsjednutom Herceg Novom, čime je omogućene oslobođenje grada i objedinjenje Boke. Kotobiljsku bitku je opjevao Petar II Petrović Njegoš u svom najznačajnijem djelu – Gorskom vijencu.
Kad sve rečeno imamo u vidu, razumljivo je da je Kotobiljski izvor jedna od najvažnijih tačaka realizacije projekta „Udahnimo život zaleđu – selo Kameno“ kojim je u februaru prošle godine TOHN konkurisala na javni poziv UNDP-a za učešće u pilot projektu “Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori“.
Ukupna vrijednost projekta je 36.065,59 eura, od čega kofinansiranje UNDP-a iznosi 15 hiljada eura. Uz TOHN, na projektu je radila naša agencija, Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog, MZ Kameno-Žlijebi i DOO Stanovčić.Ciljevi projekta „Udahnimo život zaleđu – selo Kameno“, su revitalizacija starog pješačkog puta do sela Kameno i dijela starog kolskog puta postavljanjem biciklističko-pješačke staze, kao proširenje, diverzifikacija, kvantitativno i kvalitativno pobojlšanje turističkog proizvoda Herceg-Novog.
/Željko Starčević/
