27.2 C
Kotor

Slušaj online radio

Putopis belgijskog turiste po Balkanu 1904. godine

Početkom 2016. godine facebook stranicu Old Postcard of Bosnia kontaktirao je Patrick Vercruysse iz Belgije. Dotični gospodin se bavi distribucijom slovenskih, hrvatskih i bosanskih vina u Belgiji. U njegovom vlasništvu je putopis koji je belgijska turistica napisala tokom svog putovanja duž jadranske obale te Bosne i Hercegovine 1904. godine. Portal Bhdocumentary je prvi objavio vijest, a dio razglednica i rukopisa koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu objavljen je na spomenutoj facebook stranici. U objavama su obrađeni samo dijelovi koji se odnose na BiH dok je ostatak putopisa zanemaren i neobjavljen.

Putopis je svojevrsni scrapbook. Ukupno ima sto sedamnaest stranica te je napisan rukom na francuskom jeziku i u njemu se nalazi mnoštvo razglednica i fotografija koje su dodane uz tekst. Na više fotografija nalazi se jednoteista ženska osoba za koju pretpostavljam da je riječ o samoj autorici. Također postoji nekoliko rukom iscrtanih zemljovidnih karti manjih područja (zapadna obala Istre, Šibenik i okolica, Split i okolica …). Autorica se zanimala za povijest mjesta koje je posjećivala što se može zaključiti (bez znanja francuskog jezika) po većem broju povijesnih godina u tekstovima putopisa.

Na prvoj stranici je napisan tekst drukčijim rukopisom od onoga u ostatku putopisa te je upisan datum 18.8.59. što znači da je netko 1959. nadopisao prvu stranicu. Ovaj rukopis je gotovo nečitak. Potom slijedi stranica teksta, svojevrsnog uvoda, pa stranica na kojoj se nalazi Zollquittung, carinska potvrda na kojoj je upisana godina 1904. Ovo je važan podatak jer s njim saznajemo vrijeme putovanja.Potom slijedi zemljovid s ucrtanom rutom puta.

Njezino putovanje počinje u Trstu. Nasedam stranica piše se i slikovno prikazuju Canal Grande, današnja Piazza del Unita, tršćanska luka, dvorac Miramare …Put se nastavlja do Pirana te dalje u Istru.U tekstu se spominje Rovinj i katedrala u gradu. Put po Istri ide preko Pule. Autorica je očarana gradom, napose korzom, arenom te rimskim gradskim vratima. Posjećen je i Mali Lošinj. Posjet Zadru dobro je dokumentiran na dvadeset razglednica. Četiri razglednice pak ne prikazuju Zadar već narodne nošnje iz Korduna te malih Hrvata iz Amerike. Autorica spominje tvornicu maraskina, veliki park, katedralu svete Stošije, novoizgrađenu rivu i druge znamenitosti.Nakon toga posjećuju Šibenik te slapove Krke o čemu je svjedoče dvije fotografije.

kotor

Na dvanaest stranica i čak dvadesetosam razglednica prikazani su Split i stara Salona. Trogir je obrađen zasebno. Nakon srednje Dalmacije putovanje se nastavlja na krajnji jug te putopisac dolazi do gruške luke. Na tri stranice i sa osam razglednica opisan je Dubrovnik. Jedna razglednica ne pripada ovdje jer je riječ o mladićima iz Vrlike u Dalmatinskoj Zagori.

Putovanje se potom nastavlja u Boku Kotorsku gdje su posjećeni gradovi Kotor i Herceg Novi. Nakon toga brod se vraća do Metkovića gdje se putovanje nastavlja željeznicom u unutrašnjost do Mostara. Bilo je vremena za posjet tekiji Blagaj. Sarajevo je prikazano na čak trideset četiri razglednice, ali samo na četiri fotografije. Zato je put do Jajca i samo naselje prikazano na dvanaest fotografija. Put po Bosni završava se u Banjaluci te autorica nastavlja za Zagreb koji zauzima četiri stranice te trinaest razglednica. Posve neobjašnjivo na kraju putopisa nalijepljene su razglednice poljskog grada Turana (Thurna)doduše bez teksta o posjetu ovom gradu.

U putopisu se nalazi dvjesto jedanaest razglednica te pedeset četiri fotografije načinjene tokom puta. Najviše stranica putopisa zauzimaju izvještaji iz današnje Hrvatske, čak četrdeset devet. Slijedi BiH (četrdeset tri stranice), te Crna Gora s dvanaest i na kraju Italija koja je prikazana samo u Trstu sa sedam stranica. Po broju razglednica također prednjači Hrvatska jer skoro polovica prikazuje hrvatske gradove. Hrvatska je vjerojatno imala razvijeniju kartofiliju od susjednih zemalja te su turisti mogli i kupiti raznolikije razglednice. Više od polovice fotografija je snimljeno u Bosni i Hercegovini. Očito je autorica bila očarana ovom zemljom, ali nije bilo dovoljno razglednica kojim bi prikazala njezine ljepote.

Krajem 19. i početkom 29. stoljeća zapadni turisti u organiziranim rutama počinju putovati njima tada egzotičnim krajevima jugoistočne Europe. Neki od njih o svojim putovanjima pišu knjige te se na taj način u dobu bez elektronskih medija promovira tadašnji jadranski turizam koji je bio u povojima.

herceg novi

Ovaj putopis je zanimljiv jer slikovno (razglednice i fotografije) prikazuje jadransku obalu te Bosnu i Hercegovinu kakve su bile na početku 20. stoljeća. Ipak tekstovi po svemu sudeći ne daju mnogo podataka o samom životu stanovnika jer se autorica dosta bavi poviješću mjesta koje posjećuje. Čak i prijevod rukopisa na francuski ne bi nam dao puno podataka jer su ovo zapažanja belgijske aristokratkinje koja je proboravila jako kratak period u navedenim krajevima te ne može donijeti neke smislenije zaključke.

Sve je to već viđeno pošto je sačuvano je mnoštvo razglednica i više putopisa, ali ipak uvijek nam je zanimljivo čitati kako su u prošlosti izgledali gradovi i kako su se oblačili naši preci.

/Ivo Mišur/

stranice razglednice fotografije
Trst 7 15 0
Istra 5 10 0
Mali Lošinj 3 5 2
Zadar 9 20 3
Šibenik 7 13 3
Split 12 28 1
Trogir 6 8 5
Dubrovnik 3 8 0
Kotor 9 13 9
Herceg Novi 3 5 0
Metković-Mostar 1 0 2
Mostar 9 18 7
Blagaj 4 3 5
Mostar-Sarajevo 2 0 1
Sarajevo 12 34 4
Sarajevo-Jajce 8 5 12
Jajce-Banjaluka 4 3 0
Banjaluka 3 4 0
Zagreb 4 13 0
Turan 2 6 0
Ukupno 113 211 54

 

 

 

stranice razglednice fotografije
Italija 7 15 0
Hrvatska 49 105 14
Crna Gora 12 18 9
BiH 43 67 31
Poljska 2 6 0
113 211 54

 

Najčitanije