Svaki kružni tok je bezbjednosna, a ujedno i razvojna kategorija, naznačeno je nedavno na proširenom sastanku Savjeta mjesnih zajednica Grblja u prostorijama OŠ „Nikola Đurković” u Radanovićima, kada su mještani i predstavnici lokalne uprave ponovo, na potezu od aerodroma do Jaza, podržali izgradnju gradskog bulevara sa četiri trake, ali ne i brzi tranzitni put.
Iako će se do bagera, koji će započeti gradnju ove značajne sabraćajnice, vjerovatno sačekati bar još godinu, ono što najviše privlači pažnju su upravo kružni tokovi, kojih bi po mišljenju učesnika sastanka trebalo da bude daleko više od plana Direkcije za saobraćaj i njenog tima koji radi na projektovanju rekonstrukcije magistrale.
Predsjednica Skupštine opštine Kotor Dragica Perović kazala je da je pobornica kružnih tokova “jer regulišu ono što nije bio u mogućnosti ljudski faktor”. “Posljedice su bile katastrofalne, sjećate se nekada ne samo na raskrsnici, nego i cijelim putem. Zato smatram da su kružni tokovi nešto što je izvodjivo i da neće biti problema da se unesu u plan”, ocijenila je Perović.
Po riječima predsjednika MZ Lastva grbaljska Labuda Mihovića kružnih tokova bi trebalo da bude toliko “da što manje dijele dva Grblja”. “Svaki kružni tok je šansa za novi razvoj. Evo vidite kod kružnog toka kod Vuk petrola kvadrat zemlje je došao na 200 EUR. Nijednog udesa više nema kod Vuk petrola, a svi ste svjedoci da ih je bilo mnogo prije kružnog toka”, kazao je Mihović.
Kao jedna od negativnih primjera iz neprihvatljivog plana saobraćajnice naveo je rješenje po kojem bi svi koji žive poslije Popove ulice, kada idu iz pravca Kotora, kako bi došli do svojih kuća, morali da se okreću u Lastvi.
“Predložili su i da na Glavatskim kućicama bude presječeno ostrvo, iako je to pogibija, posebno kada je riječ o četiri trake. Onda smo rekli da nam ne treba da ginu ljudi, jer ih je od 1965. na ovom prostoru život izgubilo između 40 i 50 “, kazao je Mihović.
Kako se čulo na sastanku, buduća saobraćajnica je veoma značajna za razvoj Kotora i Budve, a gradski bulevar sa širokim trotoarima i ulicama bi omogućio kvalitetniju komunikaciju.
Nije prihvatljivo ni ostrvo između traka od 2,5 metara jer bi onda brzina za vozila bila ograničena na 80, a ne na 50 km koliko traže mještani.
