Crna Gora deklarativno postavlja turizam kao razvojni stub, dok praksa pokazuje drugačiju stvarnost, u kojoj nepovezane politike, nepredvidive fiskalne odluke i infrastrukturna zapuštenost guraju i najotpornije investitore ka ivici izdržljivosti.
Šajo grupa, pod vođstvom Žarka Rakčevića, bilježi najveći neto profit u sektoru i raspolaže sa 3,5 hiljada hotelskih kreveta, a njeni rezultati više djeluju kao izuzetak nego kao plod sistemske podrške.
Rakčević je Pobjedi rekao da ne skriva ni ponos,ni razočarenje jer su od zapuštenih objekata stvorili hoteli sa četiri zvjezdice, otvorili vrata evropskih tržišta, produžili sezonu, ali i naišli na zid neusklađenih zakona, iznenadnih poreskih udara i odsustva strateške vizije.
“Ako tvrdimo da je turizam prioritet, to mora da se vidi i u djelima, a ne u improvizacijama koje nas čine nekonkurentnima”, upozorio je Rakčević.
Njegove riječi nijesu samo apel jednog investitora, već precizna dijagnoza stanja u turističkom sektoru koji godinama funkcioniše uprkos sistemu, a ne zahvaljujući njemu.
Osnivač Šajo grupe istakao je značaj zajedničkog rada i posvećenosti u ostvarivanju vizije razvoja crnogorskog turizma.
“Preuzimali smo kompanije koje su bile pred stečajem, imale jednu zvjezdicu, i od njih stvarali, nadam se, uzorne kolektive. Danas svi naši kapaciteti imaju četiri zvjezdice. Naš neto profit u prošloj godini iznosi nešto više od devet miliona EUR, a shodno tome platili smo i najveći porez na dobit u zemlji”, saopštio je Rakčević.
Govoreći o rizortu Biserna obala /Pearl Beach/, Rakčević je istakao da on sadrži 670 soba i apartmana koji se prostiru na više od deset hektara čime, kako je kazao, ovaj kompleks predstavlja drugi najveći rizort u Crnoj Gori, odmah nakon Slovenske plaže.
“Uspjeli smo da od nečega što je nekada bilo zapušteno radničko odmaralište pred stečajem napravimo kolektiv koji danas ima svoje mjesto na međunarodnom tržištu. Od ove godine imamo i Lookéa klub TUI – jednu od najvećih turističkih grupacija u svijetu, namijenjen francuskim turistima. Zbog toga očekujemo da će značajan dio našeg prometa dolaziti upravo od turista sa tržišta EU”, naveo je Rakčević.
Njihov hotel Montenegrina u Rafailovićima radi najduže i ima sezonu od gotovo deset mjeseci – otvoren je u februaru i radiće do decembra. Vila Oliva u Petrovcu radi od sredine aprila do kraja oktobra.
“Pearl Beach u Čanju ima nešto kraću sezonu, ali se trudimo da je produžimo kroz specijalizovane programe. Ugovori sa turoperatorima sada traju šest mjeseci, što je dobra osnova, ali daleko je to od cjelogodišnjeg poslovanja, kazao je Rakčević.
On je dodao da je tva grupacija prije četiri mjeseca kupila i susjedni hotel Niš, koji je bio zatvoren čak 14 godina. Izrazio je nadu da će i taj objekat, nakon temeljne adaptacije i rekonstrukcije, biti obnovljen u skladu sa savremenim standardima i klasifikovan kao hotel sa četiri zvjezdice. Time bi se značajno unaprijedila turistička ponuda ovog područja i obogatila ukupna ponuda smještajnih kapaciteta.
Šajo grupa, kroz svoju hotelsku diviziju Montehos, upravlja nizom renomiranih objekata širom Crne Gore. U njenom sastavu posluju Pearl Beach Resort i Monte Mare u Čanju, hotel Vile Oliva u Petrovcu, Montenegrina u Rafailovićima i Crnogorska kuća u Podgorici. Grupa raspolaže sa 3,5 hiljade kreveta u pet hotela, što je čini drugom po veličini hotelskom grupom u zemlji.
Ipak, upozorava Rakčević, ako se Crna Gora zaista odluči da turizam bude razvojni prioritet, to mora biti praćeno konkretnim i predvidivim politikama.
Na pitanje da li je država zaista prepoznala turizam kao stratešku granu, Rakčević odgovara već u nedostatku konkretnih djela.
“Nažalost, u praksi – ne. Ako zaista smatramo turizam prioritetom, to se mora potvrditi jasnim, promišljenim i stabilnim politikama. Umjesto toga, svjedoci smo poteza koji unose nesigurnost i štetu. Povećanje PDV-a za usluge smještaja sa sedam na 15 odsto – iznenada i bez javne rasprave – nije samo neodgovorno, već i pogubno za planiranje i međunarodne ugovore koje imamo. Naši trogodišnji ugovori s inostranim partnerima vezani su za cijene koje ne možemo jednostavno mijenjati, osim u okvirima inflacije u eurozoni. Takve nagle odluke urušavaju našu konkurentnost”, upozorio je Rakčević.
Osnivač Šajo grupe ističe da je najveći problem avio-dostupnost koja je hronično loša.
“Putevi su uski, spori i opasni. Od tivatskog aerodroma do naših hotela putuje se i po dva sata. Sreća je što dio gostiju stiže na podgorički aerodrom. Uz to, učešće hotela u ukupnim kapacitetima je svega 9,5 odsto, dok Hrvatska ima 18 odsto, a zemlje poput Španije, Italije i Francuske i do 60 – 70 odsto. Umjesto da stimulišemo hotelijerstvo, država ukida status hotela sa četiri zvjezdice kao objekata od javnog interesa i povećava naknade – time direktno destimulišući investitore”, objasnio je Rakčević.
On je dodao da se zakonskim izmjenama ukida status hotela sa četiri zvjezdice kao objekata od javnog interesa.
“Time se automatski ukidaju i olakšice, a dodatno se povećavaju komunalne takse i naknade za prenamjenu građevinskog zemljišta. Sve to šalje jasnu poruku investitorima – ulaganje u hotele u Crnoj Gori postaje sve manje isplativo i poželjno”, smatra Rakčević.
On je poručio da Crna Gora mora da odluči da li želi turizam koji će biti temelj razvoja ili tek još jedna fraza u zvaničnim dokumentima.
“Ako je odgovor da hoće, onda odluke moraju biti predvidive, stimulativne i dugoročne. Investitori ne traže povlastice, ali traže stabilnost i logiku u poslovnom ambijentu”, poručio je Rakčević.
On je zadovoljan i što je Institut konačno spašen od stečaja.
“To je zaista izuzetno važna vijest, jer taj centar ima neprocjenjivu društvenu ulogu. Kao manjinski akcionari, sa skoro 30 odsto vlasničkog udjela, zajedno sa državom, dali smo značajan doprinos njegovom opstanku. Značaj Instituta prevazilazi granice obične ustanove – to je stub zdravstvenog turizma i socijalne politike. Usvojen je plan restrukturiranja, dogovorena je i dokapitalizacija kojom bi se očistili svi naslijeđeni gubici”, naveo je Rakčević.
On je dodao da je postignut dogovor da Vlada pokrije dvije trećine, a grupacija jednu trećinu gubitaka – do iznosa od sedam miliona EUR.
“Međutim, iako je sve definisano u startu, realizacija kasni skoro tri mjeseca – kaže Rakčević dodajući da ga to zabrinjava, jer Institut mora što prije da izađe iz duga i da se krene u sprovođenje druge faze restrukturiranja – adaptacija na nivo četiri zvjezdice”, kazao je Rakčević.
