Armenske vlasti proglasile su ratno stanje i opću mobilizaciju nakon novih sukoba koji su izbili u Nagorno Karabahu između tamošnjih separatista koje podupire Erevan i snaga Azerbajdžana. Nagorno Karabah regija je koja pripada Azerbajdžanu, no većinski je nastanjena etničkim Armencima.
Regija Nagorno-Karabah objavila da je u sukobima s azerbajdžanskim snagama ubijeno 16 njezinih vojnika, a ozlijeđeno ih je više od 100. Međunarodni crveni križ javlja da među žrtava ima i civila. Sukobi su ponovno izazvali zabrinutost oko stabilnosti južnog Kavkaza, koridora za transport plina i nafte na svjetska tržišta.
– U Armeniji su proglašeni ratno stanje i opća mobilizacija. Tražim od svih da se pojave u vojnim povjereništvima – napisao je na Facebooku premijer Armenije Nikol Pachinian. Pozvao je također stanovništvo da bude spremno braniti svetu domovinu. Pašinjan tvrdi da je Azerbajdžan napao regiju teškim naoružanjem. Pozvao je međunarodnu zajednicu da učini sve što može kako bi spriječila intervenciju iz Turske, saveznice Azerbajdžana.
Prije Armenije, i Nagorno-Karabah proglasio je ratno stanje i opću mobilizaciju svog muškog stanovništva, objavio je predsjednik te samoproglašene države Arayik Harutyunyan.
Armenija i Azerbajdžan dugo su u sukobu zbog odcijepljene azerbajdžanske većinski armenske regije Nagorno-Karabaha, a granični sukobi pojačali su se proteklih mjeseci. Nagorno Karabah je planinska regija koja se prostire na oko 4,4 kvadratnih kilometara, a tradicionalno ju nastanjuju kršćanski Armenci i muslimanski turkijski narod.
Etnički Armenci u Nagorno-Karabahu proglasili su neovisnost za vrijeme sukoba koji je izbio nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. Premda su 1994. dogovorile prekid vatre, Azerbajdžan i Armenija jedna drugu optužuju za napade oko Nagorno-Karabaha i duž državne granice između dviju zemalja.
