Moj optimistički scenario je da će se ova situacija smiriti do jula, ako se pandemija zauzda, rekao je Pobjedi prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve.
Naveo je da je turizam prvi sektor pogođen koronavirusom, a iz EU su sigurni da će najsporije da se oporavi i da bi mogao da pretrpi pad do 70 odsto.
Procjene
– Moja procjena je da ce domaći i regionalni turistički tokovi početi tokom jula i da ce ipak biti sezone, iako mnogo kraće i mnogo manje efektivne. U sklopu toga je i očekivanje da će 2021. godina biti godina postepenog, a 2022. značajnog oporavka. Nadajmo se da će globalno društvo osigurati da globalni krizni menadžment vodi u tom pravcu – kazao je Ratković Pobjedi.
Naveo je da ne možemo ožekivati organizovane grupe turista i da se u najboljem scenariju trebamo orijentisati na ,,motorizovane“ turiste iz okruženja i bližih zemalja Evrope (Italija, Austrija, Slovenija, Mađarska, Rumunija, Poljska, Češka), a organizovane grupe na osnovu avio-paket aranžmana nije realno očekivati.
Naveo je da ulaganja u poljoprivredu, naročito ruralnu, daju turizmu dodatne konkurentske prednosti i kvalitet, a ulaganje u hotele i restorane poljoprivredi otvara nove tržišne šanse.
– Turizam i poljoprivreda su komplementarni u širem turističkom sistemu. Turizam poljoprivredi otvara inostrano tržište u vlastitoj zemlji (tihi izvoz), a ponuda lokalnih prehrambenih proizvoda čini hotele i restorane atraktivnijim za turističke potrošače – objasnio je Ratković.
Komentarišući najavu Vlade da će pomoći turističkom sektoru, on ističe da su opravdani troškovi za regresiranje i/ili odlaganja plata. – Turistička privreda treba da djeluje integrisano, mada za to nema adekvatnog pravno-institucionalnog podsticaja i modela (kod nas nema regulative o poslovnom udruživanju, pa je jedini način povezivanja po, za privredu neprikladnom, modelu NVO) – kazao je Ratković dodajući da interesno umrežena turistička privreda treba napraviti lapidarne sanacione planove do maja 2021. koji bi sadržali i realne projekcije novčanih tokova po mjesecima i ukazali na finansijske gepove.
Pomoć
– Ona te praznine ne može popuniti sama, a pomoć se očekuje od države i povjerilaca, naročito kreditora, koji su, po prirodi, najviše zainteresovani za opstanak turističkih preduzeća (za državu kao poreskih izvora i nosilaca zapošljavanja, za povjerioce kao finansijskih i poslovnih klijenata od kojih žive). Kao opravdani troškovi za regresiranje i /ili odlaganje su: plate zapošljenika, anuiteti, razne vrste poreza i doprinosa) – kazao je Ratković.
Nada se da će to funkcionisati bar približno kako je funkcionisalo nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine. – Turizam se potvrdio kao djelatnost koja daje najveći ekonomski impakt nacionalnoj ekonomiji i društvu, zbog čega ne treba oklijevati da mu se da prioritet u pomoći – naglasio je Ratković i poručio da je pripremanje turisticke sezone u ovom trenutku gotovo nemoguća misija.
– Nabavljati, primati radnike, zaduživati se, a ne znati hoće li sezone uopšte biti? Ko tu uopšte može biti pametan? Put treba da osvijetli medicina i visoka politika, da procijeni vjerovatni kraj pandemije i termin aktivacije vakcine, kao i ponovnih otvaranja granica i svih vidova međunarodnog saobraćaja. Pod tim fenjerom turizam bi dobio izgledne inpute i osnove za preduzetničke odluke – poručuje Ratkovic.
/Nada Kovačević/
