Najveći izazov za Hrvatsku u području zaštite okoliša jest poboljšanje gospodaranje otpadom, posebice u pogledu recikliranja komunalnog otpada, u čemu je Hrvatska na začelju među državama članicama, objavila je u ponedjeljak Europska komisija.
Komisija je u ponedjeljak objavila pregled aktivnosti u području zaštite okoliša, uključujući izvješća za svaku od 28 zemalja članica, u kojima su sažeto prikazane njihove jake strane, prilike za poboljšanje i njihove slabosti.
Stopa recikliranog komunalnog otpada u Hrvatskoj je, prema podacima za 2014. samo 17 posto i od nje su lošije samo Rumunjska (16 posto), Malta i Slovačka po 12 posto. Europski prosjek je 44 posto.
“Hrvatska zaostaje za ostvarivanjem ciljeva EU-a u pogledu otpada. Temeljni razlozi za to su nedovoljno planiranje gospodarenja otpadom, nedostatni poticaji za gospodarenje otpadom prema hijerarhiji otpada, nedostatno odvojeno prikupljanje otpada (od vrata do vrata), nedostatak jasne raspodjele zadaća i koordinacije između različitih upravnih razina te nedostatan kapacitet provedbe. Hrvatska je kasnila u donošenju nacionalnog plana gospodarenja otpadom i programa sprječavanja otpada (rok je bio 31. prosinca 2014., a donesen je u siječnju 2017.) koji se smatraju potrebnim alatima za odražavanje postojećih politika i izradu strategije za ostvarenje ciljeva EU-a u pogledu gospodarenja otpadom”, navodi Komisija.
Hrvatska vlada je početkom siječnja prihvatila novi Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2016. do 2022. koji se temelji na kružnom gospodarstvu, što znači da se otpad više ne tretira kao smeće koje će završiti na odlagalištu. Planom bi se trebalo omogućiti povećanje stopa recikliranja i ostvarenje cilja od 50 posto odvojeno prikupljenog papira, plastike, stakla i metala do 2020. godine.
Taj plan je sada na razmatranju u Europskoj komisiji, a on je preduvjet za povlačenje 475 milijuna eura iz fondova EU-a za projekte gospodarenja otpadom.
Komisija navodi da se čak 83 posto komunalnog otpada odlaže na odlagališta, dok je prosjek EU-a 28 posto za 2014. U usporedbi s referentnom 1997. godinom, 2015. je na odlagališta odloženo 115 posto biorazgradivog komunalnog otpada.
“Stoga je jasno da cilj iz Ugovora o pristupanju EU-u za 2013. (odlaganje najviše 75 posto ukupne količine biorazgradivog komunalnog otpada na odlagališta) nije postignut”, navodi Komisija.
Osim toga, nastavlja, u Hrvatskoj su ilegalna odlagališta i dalje važan problem, a iako su poduzeti znatni napori za sanaciju i naknadno zatvaranje ilegalnih odlagališta, još ima prostora za poboljšanje.
No, Komisija navodi i nekoliko primjera dobre prakse u Hrvatskoj, koji bi mogli poslužiti kao uzor, poput Eko otoka Krk, ekološi zasnovanog sustava zbrinjavanja komunalnog otpada koji predstavlja cjeloviti model odlaganja otpada, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Eko otok Krk je 2015. ostvario 50 posto odvajanja otpada i priprema za ponovnu uporabu i recikliranje, čime je već ispunio cilj za razdoblje do 2020. iz Okvirne direktive o otpadu.
U Komisiji ističu kako se Hrvatska odlikuje bogatom prirodnom baštinom, bogatstvom vode, izuzetnim priobalnim vodama, prirodnim parkovima i raznolikim morskim i kopnenim ekosustavom.
“Gospodarski razvoj Hrvatske u velikoj mjeri ovisi o tim resursima te osobito o turističkom sektoru. Međutim, nedvojbeno je da širenje turizma ima izravan i neizravan utjecaj na okoliš koji uključuje pritisak na bioraznolikost te veće stvaranje otpada i potrošnju vode i energije. Sve je to potrebno riješiti na odgovarajući način. Održavanje gospodarskog razvoja Hrvatske prije svega ovisi o učinkovitom upravljanju prirodnim resursima, povećanim ulaganjima i osiguravanju usklađenosti sa zakonodavstvom o okolišu EU-a. Najkritičniji sektor koji zahtijeva hitno djelovanje jest gospodarenje otpadom. Prijelaz na kružnije gospodarstvo je spor te će zahtijevati znatan angažman donositelja politika, sudionika poslovanja i potrošača. Određivanje područja mreže Natura 2000. i provedba mjera očuvanja također predstavljaju izazov za zemlju”, kaže Komisija.
