Mediteranski potkornjak, nametnik kojem su domovina Tunis i južna Španjolska, krivac je za 13 posto do sada osušenih borova koji se “crvene” na Marjanu – Split.
Otkrilo je to istraživanje Zavoda za zaštitu šuma Hrvatskoga šumarskog instituta sa sjedištem u Jastrebarskom, čiji predstojnik Milan Pernek je angažiran od strane Javne ustanove za upravljanje park-šumom, nakon što je ovog proljeća primijećen veći broj “nagrizenih” stabala.
Otkriće potkornjaka bilo im je pravo iznenađenje, jer ako bi se slijepo slijedilo literaturu, splitsko podneblje ne bi mu trebalo odgovarati, no očito je kako su klimatske promjene i ekstremi u temperaturama, sušama, ali i oborinama kojima smo svjedoci posljednjih godina pripomogle njegovu širenju.
U pitanju je kukac koji ispod kore bora “ruje” hodnike u kojima polaže jajašca, a duža sušna razdoblja doprinose njegovu razmnožavanju jer su stabla u tim razdobljima manje otporna.
– Svjesni situacije i ne znajući uzrok sušenja borova, odlučili smo se na multidisciplinarni pristup gdje je Zavod za zaštitu šuma istraživao nametnike, ali i faktore utjecaja, poput vlage, klime i tla. Nažalost, pronađen je mediteranski potkornjak, upravo na Marjanu, po prvi put u ovim krajevima, a ekstremne vrućine i suša tijekom protekloga ljeta pogodovale su da se razmnoži brzinom koja nije uobičajena.
– No, potvrdilo se i ono što smo tvrdili od početka, da do sušenja nije došlo zbog navodno lošeg održavanja i gospodarenja šumom, za što nas neki potpuno neopravdano prozivaju – tvrdi Robert Koharević, direktor institucije koja upravlja “plućima grada”.
Za sredinu prosinca Koharević najavljuje javnu prezentaciju projekta kojeg izrađuju zajedno s Hrvatskim šumarskim institutom, u kojem će biti navedeno i kako se namjeravamo boriti s nametnikom.
– Populaciju potkornjaka smanjit ćemo na način da će se već krajem januara krenuti u pilanje osušenih stabala, ali i onih gdje je primijećeno da ih je nametnik zahvatio. Na neki način, ova situacija će nam pomoći da dođe do transformacije šume, koja je ionako predviđena u planu gospodarenja, jer se potkornjak pojavljuje samo na boru, a ispod njegovih grana bujna je vegetacija koja traži prostor za rast.
– Uz to, stručnjacima koji budu radili na novom programu sugerirat ću da se na mikrolokacijama osušenih borova posade nova stabla, ali masline, česmine, koštele ili čempresa – kazuje Koharević, te najavljuje da će novi natječaj za desetogodišnji program gospodarenja Marjanom biti raspisan krajem 2018. godine.
