Ukoliko nadležni opštinski i državni organi hitno ne preduzmu mjere iz svoje nadležnosti bilo kakva revitalizacija kanala Port Milena mogla bi biti dovedena u pitanje, jer je već duže vrijeme na djelu agresivno deponovanje šuta i zemlje na njenim obalama sa obje strane. Ova pojava posebno je vidljiva u blizini starog mosta sa južne strane i neposrednoj blizini novog mosta sa sjeverne strane kanala.
Nasipanjem ogromnih količina zemlje i šuta proširuju se privatne parcele, a drastično i trajno se sužava kanal te uništava ekosistem ovog jedinstvenog lokaliteta od istorijskog, ribolovnog, turističkog, etničkog i identitetskog značaja za Ulcinj, Crnu Goru i region. Na taj problem već duže vrijeme upozoravaju ekolozi i mnogobrojni građani koji obavještavaju o devastaciji ovog, za mnoge, mitskog lokaliteta.
– Obale kanala se godinama nasipaju pa danas imamo situaciju da se Port Milena, čija je prosječna širina nekada iznosila od 80 do 120 metara, na pojednim mjestima danas može takoreći preskočiti – kaže za Dan izvršni direktor NVO Zeleni Korak Dželjal Hodzić i dodaje da situacija na kanalu zapravo pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa.
– Prema nekim podacima površina kanala Port Milena je za pola vijeka smanjena za preko 60 hiljada kvadrata. Tamo se kvadrat zemlje prodavao od 200 do 300 eura a to je najmanje 15 mil EUR. Zamislite da se taj novac uložio u revitalizaciju kanala. Ali, po svemu sudeći nema ni volje ni želje da se spasi ovaj unikatni lokalitet. Osim enormnog zagađenja besomučno se zatrpava i na kraju će nestati. To je velika sramota za Crnu Goru, posebno jer nosi ime po kraljici Mileni – smatra Hodzić.
Prema njegovim riječima sve upućuje na to da je interes pojedinaca jači od interesa prirode i države.
U lokalnoj upravi novinari Dana nisu uspjeli da dobiju komentar u vezi navedenog problema. Inače, čišćenje Port Milene, crne ekološke tačke Ulcinja, trebalo je da počne još krajem marta 2014. godine a taj posao predviđen je projektom koji je pripremljen u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj (UNIDO). Projekat je trebalo da traje dvije godine, planirana vrijednost bila je 257.900 eura a predviđala je čišćenje kanala i njegovu sanaciju primjenom ekološki ispravnih tehnologija i reciklažu izvađenog mulja.
Od ukupne sume 210.000 eura obezbjeđivala je Vlada Slovenije, dok 47.900 bila obaveza Opštine Ulcinj u saradnji sa resornim ministarstvom. Međutim, 2017 godine odlučeno je da radove na sanaciji zagađenja u kanalu Port Milena nije održivo preduzimati dok se ne završi izgradnja kanalizacione mreže za četiri naselja: Kodra, Totoši, Bijela Gora i Donja Bratica koji gravitiraju potoku Bratica i koji danas predstavljaju ključni izvor zagađenja kanala Port Milena.
Barjaktari: Potrebno sistemsko rješenje
Rukovodilac Posebne jedinice Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom na teritoriji opštine Ulcinj Omer Bajraktari kazao je za Dan da je za Port Milenu potrebno sistemsko rješenje.
– Nažalost do sada nije bilo pokušaja da se riješi ovaj veliki problem. Važno je krenuti početi sa čišćenjem kanala uz rješavanje problema dugogodišnjeg zagađenja. Kanal se može i proširiti tamo gdje je sužen jer vidi se da je neko manje neko više radio na sužavanju. Potrebno da se odvoje sredstva da se makar počne raditi. Mislim da se to može u vrlo kratkom roku obezbijediti. Naravno, neophodan je projekat koji će trajno riješiti sva pitanja i probleme koji opterećuju jedan od bisera Ulcinja – kazao je Bajraktari.
