Mjesna zajednica Risan i uprava tamošnje Osnovne škole „Veljko Drobnjaković“ pokrenuli su inicijativu za konačno rješavanje statusa i adekvatno obezbjeđenje arheološkog lokaliteta „Carine“ u tom gradu za kojeg kažu da u aktuelnom stanju, predstavlja veliku opasnost za građane, pogotovo djecu koja idu u tu školu.
Lokalitet „Carine“ gdje su prethodnh godina vršena iskopavanja od strane naših i arheologa iz Poljske i koji važi za jedan od najbitnijih takvih antičkih lokaliteta u regionu, potpuno je zapušten, pun je smeća, a ograda oko njega je dotrajala i djelimilno urušena. U MZ i upravi škole koja ima preko 220 učenika, tvrde i da se tokom kišnih dana, i kada obližnja rijeka Spila nabuja, zapušteno i u korov obraslo arheološko nalazište pretvara bukvalno u veliki bazen – baru punu vodozemaca, a u kojoj dubima viode na pojedinim mjesgtima dostiiže i preko tri metra. Stoga smatraju da bi najbolje rješenje s obzirom da država sada nema načina da adekvatno istraži, zaštiti i prezentira ovo nalazuiše, bilo da se ono u skladu sa konzervatorkskim uslovima i primjenom adekvatnihn mjera, privremeno zatrpa a na njegovom prostoru napravi neki nedostajući javni sadržaj poput parkirališta za potrrebe škole, ili igrališta za djecu kakvo Risnu nedostaje. Tvrde i da za takvo mešto imaju obećanu pomoč donatora, odnosno građevinske kompanije „Briv Construction“ iz Kotora koja je vlasnik obližnjeg hotela „Teuta“ i koja na tom objektu već izbodi obimne radobve rekonstrukcije i dogradnje.
MZ i uprava škole obraćali su se stim u vezi, na sve relavantne adrese – od Centra za ahrologiju i konzervaciju Crne Gore (CZAK) na Cetiunju i njihovog područnog odjeljenja u Kotoriu, preko Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crbe Gore i njihovog područnoj odjeljenja u Kotoru, do Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, do ahreologa Ptredraga Lutovca iz Polimskg muzeja s obzirom da je on nekada bio u našem dijelu mješovitog crnogorsko-poljskog tima arheologa koji su godinama istraživali ovaj lokalitet. Ova istraživanja su stala nakon donošenja aktzuelnog Zakona o zaštiti kulturnih dobara kojim je pored ostaloga, ugašen nekadašnji relevantni Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Kotoru i pretvoren u područno odjeljenje CZAK, a ta institucija trebalo je da preuzme dalju brigu o ovom lokalitetu, njegovom daljemistraživanju, konzervaciji, zaštiti i prezentaciji.
Direktorica CZAK Biljana Brajović je međutim u dopoisu upućenom MZ Risan koja je tražila da se arheološki lokalitet „Carine“ zaštiti i obezbjedi kako ne bi predstavljao opasnost za djeci i prolaznike, potvrdila da ta ustanova „nije vršila istraživanja a samim tim ni zaštitu lokaliteta“.
„Rješavanje probklema je vrlo kompleksno i iziskuje značajna finasijka sredstva koje Centar nije u mogućnosti da obezbjedi, pa Vas upućujemo da se obratrite nadležnom ministarstvu.“- odgovorila je Brajovićeva Rišnjanima.
U MZ smatraju da se dio lokaliteta, uz poštovanje adekvatnih konzervatorksih mjera, može nasuti zemljom, zatraviti i pretvotriti u sportsko igralište jer je pozitivno mišljenje na takvu inicijativu dao još 2006. bivši Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kotora.
Arheološki loklaitet „Carine“ u Risnu je ineče, zaštićeno kultuno dobro još od 1950.godine, a na tom mjjetsu arheolozi su pronašli ostatke više impozantnih građevina iz rimskog perioda, među kojima najvjerovatnije i ostatke jednog većeg hrama i rimskog foruma.
Područna jedinica Uprave za zaštitu kulturnih dobara u Kotoru mešđutim, usprotivila se namjeri da se na osnovu prije tridesetak godina donešene prostorno-planske dokumnetacije, dio prostora koji gravitira ovom arheološkom lokalitetu pretvori u sportsko-rekreacione terene, bez da se prethodno na njemu obave arnheološka istrađžiuvanja. Po njihovom mišljenju, ni na dijelu gdje su već vršena arheološka iskopavanja, ne smiju se obavljati nikakvi drugi radovi dok se ne sprovedu konzervatorske mjere po prethodno donešenom adekvatnom projektu.
Na loše stanje ovog lpokaliuteta pažnju je skrenula i međunarodna savjetodavna misija ICOMOS-a prilikom sagladavanja stanja u zaštićenom području prirodne i kulturno-istorijske baštine Kotora decembra 2019. Oni su tada ukazali da je nephodno da se nađe „rješenje za fizičku zaštitu“ za već iskopanu građu iz rimskog grada Risiniuma sa ovog lokaliuteta, a koja je iskopana 2014.
„Rješenje bi moglo biti konsolidacija i prezentacija, ili, kao privremena mjera ili trajna mjera, imajući u vidu njihovo krhko i sada erodirano stanje, pažljivo ispunjavanje rovova geotekstilnom membranom odvajajući preostala arheološka nalazišta i građu do ispuna. Ovo jeftino rješenje bi trebalo implementirati bez odlaganja.“- preporučli su tada stručnjaci UNESCO-a.
U međuvremenu, MZ i uprava OŠ „Veljko Drobnjakovič“ su od UZKMD zatražili da njima izda konzervatorske uslove kako bi se dio lokaluteta koji je sada velika rupa puna vode, privremeno zatrpao i pretvorio u travnjak-igralište za djecu.
„Nakon upućenog zahtjeva, rad na konzervatosrkim uslovima je u toku, a stranke su obaviještene da će uslovi biti sveobuhvatnog karaktera, odnosno da će tretirati lokalitet integralno i predvidjeti sva potrebna istraživanja i analize kojima će se doprinijeti rješavanju problema stanja lokaliteta. Konačni cilj konzervatorskih uslova i posljedično Projekta koji će iz njih prooisteći je iznalaženje najboljeg rješenja za očuvanje i prezentaciju ovog lokaliteta od izuzetnog značaja, ali istovremeno i formiranje bezbjednih uslova za funkcionisanje škole.“- releno je „Vijestima“ u UZKD-a. Iz ove Uprave na čijem je čelu arheolog Mladen Zagarčanin, skreću pažnju na to da je „trenutno stanje lokaliteta izuzetno loše i da je vremenom došlo do propadanja improvizovane zaštitne ograde postavljene oko lokaliteta nakon poslednjih arheoloških istraživanja“.
„Stoga je UZKD podnosiocima zahtjeva već izdala smjernice za postavljanje nove zaštitne ograde privremenog karaktera, za potrebe obezbjeđivanja lokaliteta, dok se ne formiraju uslovi za izradu sveobuhvatnog Projekta konzervacije i sprovođenje konzervatorskih mjera.“- poručili su iz te Uprave.
