-1 C
Kotor

Slušaj online radio

Sačuvati Sutorinsku rijeku od svih zagađenja – imperativ za Herceg Novi

Sutorina

Najveći hercegnovski tok, rijeka Sutorina,  od izvora do ušća ima oko 9 kilometara. Površina sliva je 36,6 kvadratnih kilometara. Rijeka je godinama sve ugroženija, a ekološki incidenti najčešće prolaze nekažnjeno i postaju normalnost. NVO EkoKulMedia kroz projekat „Ecoscreen“ ukazuje na lokalitet Sutorinske rijeke kao još jednu crnu ekološku tačku Herceg Novog.

Posljednjih godina došlo je do ekspanzije urbanizacije, pretvaranja nekada plodnog Sutorinskog polja u industrijsku zonu. Sve je više novih stambenih i turističkih objekata bez adekvatne kanalizacije, zagađenja fekalnim vodama i kamenom prašinom, bacanja u rijeku ili deponpovanja smeća uz njeno korito. Kada stignu obilne kiše Sutorina nabuja, nanosi prave „čepove“, plave najbliže kuće i objekti.

Poznati balneolog dr Ljubomir Radojičić godinama upozorava da otpad iz septičkih jama ozbiljno ugrožava ljekovito blato, a time i djelatnost Institituta dr Simo Milošević. Peloid se stvara uz pomoć morske trave posidonia oceanica, čije su livade najrasprostranjenije na dnu Topljanskog zaliva. Predlog dr Radojičića da se Topljanski zaliv proglasi zaštićenim i tretira kao morski park, nikada nije institucionalizovan. Prema katastru, kojeg je uradio još prije 15 godina, od Kobile, preko Njivica, Igala, sve do Zelenike, ima 2589 septičkih jama koje proizvode  450 hiljada kubika otpadnih voda.

Sutorina

Institut Igalo, ekolozi Boke kotorske, Klub sportskih ribolovaca Igalo inicirali su više akcija čišćenja rijeke, upozoravali da je potrebno hitno donijeti program sanacije i zaštite cijelog vodenog toka Sutorine, u dužini od svih devet kilometara.

Predsjednik Kluba sportskih ribolovaca Igalo, Željko Kosić, čuva bogatu foto arhivu ugroženih lokaliteta i čišćenja  Sutorine.

“Ušće rijeke i prvih 50 metara je bilo posljednji put produbljeno čak 3 metra, daleke 2007.godine. Tadašnja kotorska firma Yu Briv uklonila je nanose raznog materijala. Dobro stanje potrajalo je samo tri godine. Vratile su se čak palasture, kojih nije bilo 20 godna. Ali, područje rijeke je danas bremenito problemima. Vadi se pijesak, izliva kanalizacija iz septičkioh jama ili je on direktno sprovedena u rijeku. Više je deponije smeća uz korito. Baca zemlja, namještaj, svašta. Smrad se opet širi kada izlazimo barkama u zaliv. Ušće rijeke je plitko , došlo je na samo 70-ak cm i pravi se čep. Plašimo se da će nestati ljekovito blato. Stanje je gore nego što je bilo”, tvrdi Kosić.

Mehanizacijom je od nanosa zemlje, granja, kamenja, drugog otpada, ušće i dio korita čišćeno i 2015. godine. Sanirani su kanali u Sutorinskom polju. Prije tri godine uklonjeni su nanosi iz korita rijeke samo od mosta na magistrali do ušća. Uprava za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obećala je Opštini Herceg Novi  prije godinu da će napraviti  projekat za regulaciju 2 km najproblematičnijeg dijela korita rijeke Sutorine.

Sutorina

„Predstavnici Uprave za vode, koja gazduje rijekom Sutorinom, u decembru 2021. godine obišli su tačke koje su kritične kako bi mehanizacija uklonila zemlju. Za čišćenje je izdvojeno 5.000 eura. Fotodokumentovanje i nadzor nad izvedenim radovima obavljao je Sekretarijat .Tada je i obećano da će Uprava za vode u narednom periodu izraditi projektnu dokumentaciju za regulaciju rijeke. Projekat bi trebalo da bude gotov do kraja ove godine, kada će se znati koliko je potrebno  sredstava za tu namjenu“, kazao nam je sekretar za komunalne djelatnosti i ekologiju, Vasilije Seferović.

Na pitanje da li postoji registar zagađivača Sutorinske rijeke i kako Sekretarijat, odnosno Opština može spriječiti njihovo bezobzirno ponašanje, Seferović tvrdi da svi novoizgrađeni objekti imaju septičke vodonepropusne jame, jer, inače, ne bi mogli da dobiju upotrebnu dozvolu:

„Na tom dijelu je prije nekoliko dana počela i izgradnja sekundarnog kanalizacionog kolektora, pa će svi veoma brzo biti priključeni na kanalizacioni kolektor“, najavljuje Seferović uz tvrdnju da Komunalna policija i Služba za inspekcijski nadzor reaguju ako uoče, ili im građani prijave, da se na bilo koji način zagađuje korito rijeke.

U ovom periodu fokusirani su na kontrolu svih vodotokova, uslijed kišne sezone, dodaje on. Novčane kazne zavise od vrste zagađenja i od težine prekršaja, od 100 eura za fizičko  do 1.500 eura za pravno lice.

Uprkos tome, stanje Sutorinske rijeke zabrinjava. Mnogi mještani, ekolozi i stručnjaci čak smatraju da je danas gore nego prije 20-tak godina.

Gradnja kolektora ohrabruje, kao i rijetke slike na koje su aktivisti  NVO EkoKulMedia naišli ovih dana kada su radnici „Čistoće“ sakupljali kese i drugo smeće uz „vidljiviji“ dio korita rijeke u Igalu, kod hipermarketa. No, to je tek početak.

Projekat Ecosreen se implementira u sklopu “Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2-ReLOaD2, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj. U Crnoj Gori se ReLOaD2 realzuje u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava.

Najčitanije

rsojevka