Izveli smo na pozornicu neke od autora koji su, svojim djelovanjem, upalili svojevrsnu luču neprolaznosti, utisnuvši ovim predjelima žig izuzetnosti, kazao je Živković
Praveći sintezu umjetničkih djela lociranih po mjestima, crkvama i autorima, istoričari umjetnosti Radojka Abramović i Miljan Živković, poslenici Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, izdavača knjige, uradili su pionirski poduhvat u oblasti istorije umjetnosti, u domenu savremene i moderne crkvene umjetnosti užeg basena Boke Kotorske. Ovim djelom autori daju svoj doprinos očuvanju kolektivnog sjećanja na umjetnike, koji su svojim talentima ukrasili oltare, krstionice, svodove i mnoge druge prostore u crkvama. Knjiga predstavlja „kamen temeljac” za sve buduće istraživače crnogorske umjetnosti.
-Knjiga „Sakralna djela likovnih umjetnika XX i XXI vijeka u crkvama Boke Kotorske (Kotor, Škaljari, Dobrota, Muo, Prčanj, Perast)“ predstavlja ogledan primjer publikacije koja stručnim sadržinskim slojem, profesionalnim i istraživačkim pristupom tematici, ilustrovanim prilozima i grafičkom opremom zadovoljava sve kriterijume respektabilnog monografskog izdanja od izuzetnog značaja za crnogorsku istoriju umjetnosti, zapisala je recenzentkinja Ljiljana Zeković, istoričarka umjetnosti.
Radojka Abramović, kojoj je ovo šesta knjiga, istakla je da sveštenici i dan danas nastavljaju sa porudžbinom umjetničkih djela, trudeći se da ukrašavaju crkve o kojima se staraju, poštujući hrišćanske, ikonografske i spiritualne vrijednosti, kroz samosvojan integritet poručenog djela. Istakla je primjer mr don Roberta Tonsatija, koji je u saradnji sa sveštenikom dr Zoranom Đurovićem poručio izradu ikone Bl. Gracije u vizantijskom ikonografskom maniru, gdje se u crkvi B. D. M. Pomoćnice Kršćana ponovo susreću istok i zapad.
Skrenula je pažnju na izuzetnu skulptorsku cjelinu vrata na crkvi Sv. Marije od Rijeke (BL. Ozane), 24 metope iz života suzaštitnice Kotora dominikanske opatice Bl. Ozane Kotorke, koju je Kotor dobio radom skulptora Vaska Lipovca, zalaganjem don Branka Sbutege. Posrebreni sarkofag Bl. Ozane u istoimenoj crkvi, djelo je hrvatskog skulptora Antuna Augustinčića. Velelepni mozaik u crkvi Sv. Eustahije u Dobroti, rad Eda Murtića, hrvatskog umjetnika, slikara i grafičara, najistaknutijeg predstavnika apstraktnog ekspresionizma, koga je takođe angažovao don Branko. Ideju don Gracije Brajkovića, kasnije don Branka Sbutege o izradi vrata na crkvi Gospe od Škrpjela ostvario je Kosta Angeli Radovani, ugledni skulptor, crtač, grafičar, medaljer i pedagog. U Pinakoteci ovog Svetišta zastupljena su djela imanentnih likovnih stavaralaca; Kosta Krivokapića, Voja Stanića, Mihaila Jovićevića, Romane Milutin Fabris, Nele Turin, Pavla Todorovića, Željka Brguljana, Rajka Todorović, Jane Vizjak, Ivane Strmečki, Borisa Dragojevića, Nives Čičin Šain, Marka Bobaša.
Na poziv don Nika Lukovića, istaknutog erudite, istoričara i mecene, brojni slikari i vajari (Milo Milunović, Celestin Medović, Vasko Lipovac, Antona Šojat, Rudolf Marčić, Mila Vud, Sreten Stojanović, Toma Rosandić, Pavle Bilinić, Vanja Radauš, Mihailo Tomić i drugi), uveličali su svojim djelima jedan od najveličanstvenijih hramova Boke. Činjenicu da je među njima bilo i pravoslavnih, Abramović smatra izrazom “bratske ljubavi i vjerske tolerancije”.
– Sakralnim djelima likovnih umjetnika XX i XXI vijeka u crkvama Boke Kotorske izveli smo na pozornicu neke od autora koji su, svojim djelovanjem, upalili svojevrsnu luču neprolaznosti, utisnuvši ovim predjelima žig izuzetnosti, a svakome od nas otvorivši nepregledna prostranstva inspiracije i pogleda u vanvremenski opseg duhovnosti koja se pretače u likovni izraz, kazao je Živković.
Dijana Đurašković je u ime domaćina istakla da je monografija ostvarena uz kroz program Manifestacije kulture i podrška društvenim djelatnostima za 2025. godinu Opštine Kotor.
Podstrek mladom istoričaru umjetnosti
Rad sa uglednom istoričarkom umjetnosti Radojkom Abramović Miljan Živković smatra izuzetnim iskustvom, samim tim što su imali priliku da posjete crkve o kojima su pisali.
-Iznad svega, želim da istaknem zahvalnost što sam kroz istraživački rad imao priliku da uđem u jedan Radojkin univerzum, jedan veliki svijet, svemir znanja i novih informacija i svega čemu jedan mladi istoričar umjetnosti može da teži na početku karijere, kaže Živković, koji je osnovne i master studije završio na Univerzitetu Sapienza u Rimu. Živi u Budvi, a zaposlen je u Pomorskom muzeju već dvije godine.
/M.D.P./
