Članovi i članice udruženja Italijana iz Albone, Izole, Umaga, Rijeke, Srbije, zajedno sa prijateljima iz Kotora proslavili dvadesetogodišnjicu osnivanja Zajednice Italijana Crne Gore, što je kruna predanog rada i velikog truda.
Svečana konferencija posvećena dvadesetogodišnjici osnivanja Zajednice Italijana u Crnoj Gori, sada reorganizovane u Uniju zajednica Italijana, održana u petak uveče u Samostanskom kompleksu Svetog Nikole na Prčanju, okupila je oko ideje zajedničke kulture, jezika, identiteta brojne predstavnike udruženja iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, te kulturne poslenike i visoke zvaničnike iz Italije. U sklopu “Sedmice italijanske kulture u Crnoj Gori” svi oni danas će žičarom izaći na Lovćen-Kuk, a odatle doći na Cetinje, gdje će u Galeriji centra za kulturu prisustvovati otvaranju izložbe “Sinergija Vode i Kamena” umjetnice Sandre Bošković.
U sakralnom ambijentu klaustra, uz pitku muziku u izvedbi Tamare Knežević, flauta i Aleksandre Bogdanović, violina (Duo Alta), ovo je bila divna prilika da se Italijani, koji su starosjedioci ovih prostora, potsjete početaka osnivanja Zajednice, te da se osvrnu na bogato istorijsko nasleđe, na sve kulturne, privredne, pomorske, marikulturne, pa i familijarne veze kojima su protkani dobri odnosi zemalja sa dvaju obala Jadrana.
Zajednica punoljetna i „vakcinisana“
Pino Degrassi, član predsjedništva Zajednice Italijana „Fulvio Tomizza“ Umag, koji ima 88 godina, ističe da su već drugi put ovdje – 2015. godine su prvi put pozvani od domaćina, bili su oduševljeni obilascima Boke Kotorske, Lovćena, a onda su nastavili kontakte putem telefona, viđali se sa predsjednikom, koji je ovom zgodom pozvao i Zajednicu iz Umaga da dođe na proslavu 20-godišnjice Zajednice Italijana u Crnoj Gori. Hor Zajednice Italijana iz Umaga “Fulvio Tomizza” i njihov pozorišni ansambl su na dijalektu istro-veneto u sali Crkve Svetog Duha izveli program “Un Istriano a New York”, a sve u saradnji sa Gradskim horom “Nikola Đurković” i klapom “Gašler”. Takođe, u Galeriji Pomorskog Muzeja Crne Gore otvorena je izložba “Semo una carne sona” italijanskog umjetnika Đanija Marana.
-Došli smo sa našim pjevačkim zborom i sa dramskom sekcijom, cijeli autobus. Nije kratak put, ali preko 40 učesnika je oduševljeno gostoprimstvom, organizacijom domaćina, publiku smo isto tako osjetili da nas je divno primila i mi smo prezadovoljni. Sad smo tu na ovoj proslavi, gdje smo opet učvrstili naše odnose i stekli druge prijatelje. Nadamo se i želimo i vjerujemo da će kad-tad naši prijatelji, sunarodnjaci Talijani iz ove najmlađe zajednice koja je sada punoljetna i „vakcinisana“, doći i kod nas u Umag u Istru, s obzirom da je u dobrim rukama i da ima dobru organizaciju, kazao je Degrassi za Boka News. Pojasnio je da njihova krovna Zajednica Talijana, koja nosi ime velikog pisca sa granice- Fulvio Tomizza ima preko 50 istorijskih zajednica – u Istri, Dalmaciji, Slavoniji…Na području Umaga djeluju četiri udruge, to je jedna od najbrojnijih zajednica sa preko dvije ipo tisuće aktivnih članova koji imaju pravo glasa i simpatizera. Zajednica je otvorena za sve ljude dobre volje, mogu se uključiti u mnogobrojne i raznovrsne aktivnosti, od malih nogu do odraslih i ljudi „trećeg doba“, što je lijep uzor i za Zajednicu u Crnoj Gori.
Na fešti u Samostanu Sv. Nikole na Prčanju predstavile su se zajednice Italijana iz gradova Albona, Izola, Umag i Rijeka i predstavnik Srbije.
-Ovo okupljanje je kruna predanog rada i velikog truda koji smo ovi 20 godina svi mi- i bivši članovi i sadašnji članovi i predsjednici, sekretari napravili. U osnivanju naše zajednice tu je prije svega sa italijanske strane zaslužan general Elio Rićardi, a sa naše strane to su bili Dalibor Antonioli iz Budve, Marija Grego Radulović iz Perasta, Paolo Peruđini, Andro Saulačić iz Kotora i drugi. Napravili smo jedan skroman, ali sadržajan program sa gostima iz Italije, Hrvatske, Slovenije i Srbije i mislim da smo na pravi način obilježili našu feštu. Imamo saradnju sa Umagom, Piranom, Izolom, ali ovako na jednom mjestu smo se okupili samo zbog toga da bismo na pravi način proslavili ovih 20 godina našeg postojanja i rada, kaže za BN Aleksandar Dender, predsjednik Unije zajednica Italijana u Crnoj Gori. Minutom ćutanja prisutni su odali počast preminulim članovima Zajednice.
Zajednica Italijana u Crnoj Gori, rekao je Dender u svom obraćanju, osnovana je sa težnjom da očuva kulturne vrijednosti autohtone populacije Italijana na ovom prostoru i to kroz raznovrsne kulturne programe u oblasti likovne, muzičke, književne umjetnosti, kao i kroz učenje italijanskog jezika za sve kategorije i uzraste stanovništva. Italijanski jezik je sve popularniji, kako u školama, tako i na Univerzitetu Crne Gore.
Preko 400 besplatnih kurseva italijanskog jezika održano u Crnoj Gori za više od 7000 polaznika, čime je italijanski postao drugi strani jezik po upotrebi u Crnoj Gori, poslije engleskog, sigurno je zasluga i Zajednice Italijana. Istakao je značaj njegovanja autohtone kulture, identiteta Italijana u Crnoj Gori, gdje oni nisu samo manjina, nego su starosjedioci koja su izloženi uticaju asimilacije i postepenom nestanku na ovim prostorima, prije svega pod pritiskom opšte globalizacije. Navodeći podatak da Opština Kotor posjeduje više od 40 posto pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara – oko 107 hiljada artefakata, naglasio da je u ovo vrijeme sve teže očuvati identitet, te da decenijama unazad to kulturno naslijeđe, u koje je utkana istorija i kultura Venecije, Italije, polako nestaje.
U online komunikaciji prisutne u klaustru samostana Sv. Nikole je sa video-bima pozdravio Roberto Menia, senator Italije, istakavši važnost djelatnosti ovakvih zajednica, čiji je osnovni cilj da se bolje upoznaju pripadnici različitih kulturnih prostora, da razmjenjuju svoje tradicionalne vrijednosti, ali i da što više ljudi nauči italijanski jezik.
-Ovo je važno u smislu izgradnje zajedničke budućnosti u Evropi, gdje postajemo braća, nažalost, u okruženju ratnih žarišta. Boreći se za mir, znanje, kulturu želimo da stvorimo uslove za život u jednoj zajednici ljudi, koja će biti bolja od ove sadašnje, poručio je Menia.
Paolo Rovis, potpredsjednik Narodnog univerziteta u Trstu govorio je o važnosti identiteta i o povezivanju Italijana iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Srbije, te naglasio da vjeruje da samo kroz zajedništvo mogu da ostvare svoje projekte. I nakon 20 godina članovi udruženja u Crnoj Gori „i dalje su u formi“, primjetio je Rovis, uz želje da tako nastave i dalje.
Masimiliano Lacota, predsjednik Udruženja Istrijana pokrenuo je veliki projekat od nacionalnog značaja, koji će nizom kulturnih događaja povezati dvije obale, crnogorsku i italijansku.
Giovanni Coviello, generalni konzul Italije u Kopru istakao je važnost zajednica Italijana u drugim državama kao „prvi branik“ u očuvanju autohtone kulture, jezika i tradicije.
Italijanski poslanik u Evropskom parlamentu Felice Žiža pohvalio je rad zajednice u Umagu, posebno istakavši doprinos Fabricija Somne, generelnog sekretara Narodnog univerziteta u Trstu, koji se i sam predstavio prisutnima, posebno istakavši značaj održavanja kurseva italijanskog jezika u Crnoj Gori, ali i pionirske korake pojedinaca, poput Paola Peruđinija, Maria Busanija, Marije Grego Radulović, Alesandra Rosija i drugih. Oni su zaslužni za očuvanje italijanske kulturne zajednice i kroz saradnju lučkih gradova, naučnih institucija, uzgajivača riba i mekušaca (marikultura) i drugih djelatnosti.
Predstavili su se i Michele Greco, prorektor Univerziteta Regije Bazilikata, Dejan Dučić iz Zajednice Italijana u Srbiji, Antonella Degrassi iz Zajednice Italijana „Fulvio Tomizza“ Umag, kao i Danijela Mohorović, predstavnica udruženja iz Albone, koja je izrazila očekivanje da je ovo okupljanje početak dugoročne saradnje u oblasti zajedničkih projekata.
Učesnici proslave razmijenili su priznanja i poklone.
Program je vodila Dolores Fabian, a ispred lokalne zajednice feštu je ispratio Jovan Ristić, direktor Turističke organizacije Kotor.
Organizator programa “Sedmica italijanske kulture u Crnoj Gori” je Unija zajednica Italijana Crne Gore, u saradnji sa Narodnim Univerzitetom iz Trsta, uz pomoć fondova Vlade Republike Italije.
/M.D.P./
