Sigurnost na putevima i dalje predstavlja ozbiljan izazov za zemlje Zapadnog Balkana, pokazuju najnoviji podaci policijskih i statističkih institucija.
Samo Kanton Sarajevo (KS), koji je u prvih šest mjeseci 2025. zabilježio skoro 6.900 saobraćajnih nesreća, svrstava se među područja s najvećim brojem udesa u odnosu na broj stanovnika.
“Govorimo o prosječno 38 saobraćajnih nesreća dnevno u Kantonu Sarajevo”, izjavila je portparolka Uprave policije MUP-a KS Mersiha Novalić.
Naglasila je da 94 posto svih nesreća ima za posljedicu samo materijalnu štetu.
Nesreća s povrijeđenim osobama bilo je 427, što je neznatno manje nego u istom periodu prošle godine.
Život je izgubilo devet osoba — sedam vozača i dva pješaka — dok je 535 osoba povrijeđeno, među kojima 84 teže i 451 lakše.
Najviše nesreća zabilježeno je u sarajevskoj općini Novi Grad, najmnogoljudnijoj u Kantonu, dok je najmanje evidentirano na području općine Trnovo. Najveći broj stradalih bio je u starosnoj grupi od 31 do 40 godina, koja čini i četvrtinu svih povrijeđenih vozača.
Policija kao vodeće uzroke navodi nepropisno preticanje, neprilagođenu brzinu, vožnju unazad na kratkim dionicama, nedržanje odstojanja i nepoštivanje prvenstva prolaza.
“Ovi faktori konstantno prednjače u našoj statistici nesreća”, rekla je Novalić.
Mjere kontrole ostale su intenzivne, s 110.758 kontrola vozila, 211.910 izdatih prekršajnih naloga, 1.354 pokrenuta prekršajna postupka i 55 oduzetih vozila od višestrukih povratnika u kršenju propisa. Prekoračenje brzine činilo je više od 60 posto svih prekršaja.
– Regionalni podaci po državama za proteklu godinu –
U Srbiji je Ministarstvo unutrašnjih poslova 2024. godine evidentiralo 31.922 saobraćajne nesreće, sa 501 poginulim i 18.807 povrijeđenih, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2023. godinu.
U Hrvatskoj je Državni zavod za statistiku zabilježio 10.734 saobraćajne nesreće s nastradalima u 2024. godini, u kojima je poginulo 239 osoba — 12,8 posto manje nego 2023. godine — dok je povrijeđeno 14.297 osoba.
Zavod za statistiku Crne Gore izvijestio je da je u glavnom gradu Podgorici u 2024. godini zabilježeno 6.649 nesreća, sa 75 smrtnih slučajeva, prema podacima Zavoda za statistiku.
U Sjevernoj Makedoniji broj poginulih povećan je na 142 u 2024. godini, sa 127 u prethodnoj, pokazuju podaci Izvještaja Transportne zajednice za 2024.
Bosna i Hercegovina ukupno bilježi pad broja poginulih sa 255 na 222 u 2024. godini.
Slovenija i dalje spada među zemlje Evropske unije s najnižom stopom smrtnosti na putevima, a silazni trend nastavljen je i u 2024. godini, prema podacima Međunarodnog transportnog foruma.
– Faktori rizika –
Ako se trenutni trend nastavi, Kanton Sarajevo bi do kraja 2025. mogao premašiti 13.700 saobraćajnih nesreća.
Stručnjaci ukazuju na slične faktore rizika širom regiona, uključujući brzinu, rizična preticanja, stanje infrastrukture i ograničene preventivne kampanje.
Vlasti širom Zapadnog Balkana nastavljaju fokus na represivnim mjerama, ali Novalić naglašavala da Sarajevo radi i na tehničkim unapređenjima.
„Kontinuirano provodimo preventivne i represivne mjere, kako kroz prisustvo i aktivnosti policijskih službenika na terenu, tako i kroz razvoj tehničkih kapaciteta u Kantonu Sarajevo“, kazala je.
“Govorimo o prosječno 38 saobraćajnih nesreća po danu u KS-u”, kazala je načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) Mersiha Novalić.
Kazala je da je 94 posto svih saobraćajnih nesreća bez stradalih osoba, samo sa materijalnom štetom.
“Evidentirano je 427 saobraćajnih nesreća sa stradalim osobama, što je za dva posto manje u odnosu na uporedni period”, istakla je Novalić.
U ovim nesrećama devet osoba je izgubilo život, dok je 535 povrijeđeno, među kojima 84 teže i 451 lakše.
“Među poginulima, najviše je vozača – njih sedam, te dva pješaka”, dodala je Novalić.
Najviše nesreća je evidentirano u naseljima, a u odnosu na karakteristike puta – najviše ih se bilježi na putevima koji spadaju u kategoriju “ostali putevi”, te na raskrsnicama u naselju.
“Najviše saobraćajnih nesreća je evidentirano na području općine Novi Grad, što je i razumljivo s obzirom na to da je riječ o najmnogoljudnijoj općini u Kantonu Sarajevo. Najmanji broj nezgoda bilježimo na području općine Trnovo”, kazala je Novalić.
U saobraćajnim nesrećama najčešće su stradavale osobe u dobi od 31 do 40 godina, ukupno 21 posto.
“Također, ista dobna skupina je najzastupljenija među stradalim vozačima – 25 posto”, kazala je Novalić.
Analize policije pokazuju da je vodeći uzrok saobraćajnih nesreća “nepropisno izvođenje radnji u saobraćaju” (preticanje, mimoilaženje i sl.), slijede ga “neprilagođena brzina”, “kretanje vozilom unazad na kratkom dijelu puta”, “nedržanje potrebnog odstojanja” i “negiranje prvenstva prolaza”.
Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo u kontinuitetu poduzima preventivne i represivne mjere s ciljem podizanja stepena sigurnosti u saobraćaju, kako kroz prisustvo i aktivnosti policijskih službenika na terenu, tako i razvojem tehničkih kapaciteta na području Kantona Sarajevo.
“U prvih pola godine, policijski službenici su kontrolisali 110.758 vozila i vozača, što znači u prosjeku 612 vozila i vozača dnevno”, napomenula je Novalić.
Ukupno, kroz rad patrola i tehničkih sistema, izrečeno je 211.910 prekršajnih naloga i podnesena 1.354 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
“I dalje je vodeći prekršaj ‘prekoračenje dozvoljene brzine kretanja’ i čini više od 60 posto prekršaja, slijede ‘učešće u saobraćaju bez važeće registracije’, ‘nepropisno korištenje mobitela tokom upravljanja vozilom’, ‘prolazak kroz raskrsnicu na znak uključenog crvenog svjetla’, ‘vožnja pod uticajem alkohola’ i drugi”, dodala je Novalić.
