Sindikat Aerodroma Crne Gore pozdravio je inicijativu Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Bojane Ćirović. Podsjetimo, ona je prošle sedmice sugerisala Ministarstvu saobraćaja pokretanje postupka procjene imovine Aerodroma Crne Gore. Takođe, resorno ministarstvo, kojim nakon ostavke Maje Vukićević i izlaska Demokratske narodne partije iz Vlade koordinira ministar pomorstva Filip Radulović, uputilo Upravi za državnu imovinu zahtjev za procjenu.
– Pozdravljamo i inicijativu predsjednika Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Borisa Mugoše, za održavanje sjednice sa predstavnicima Vlade i Aerodroma, na kojoj bi se razmotrile sve aktivnosti u vezi sa koncesijom. Očekujemo da se svi članovi Odbora odazovu i pokažu nivo odgovornosti koji ova tema zahtijeva. Upravo zato što je riječ o pitanju od najvišeg javnog interesa, i jer su u javnosti prisutne percepcije i snažne sumnje da se postupak želi okončati u korist južnokorejske kompanije Incheon International Airport Corporation, postupak mora biti vođen uz maksimalnu transparentnost, provjerljivost i institucionalnu kontrolu – navodi se u saopštenju Sindikata Aerodroma crne Gore, koje potpisuje predsjednik Damjan Radulović.
Oni predlažu da, pored procjenitelja koje je angažovala Uprava za državnu imovinu (sudskih vještaka), budu uključeni i dodatni nezavisni procjenitelji, kako bi se dobila što preciznija procjena i što širi stručni konsenzus o realnoj vrijednosti Aerodroma Crne Gore.
Ovaj zahtjev je, smatraju, dodatno važan zbog realne promjene tržišnih vrijednosti u posljednjih nekoliko godina.
– Prema podacima MONSTAT-a, prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici porasla je sa 1.054 €/m² (2018) na 2.153 €/m² (III kvartal 2025), odnosno za oko 104%. U primorskom regionu porasla je sa 1.397 €/m² na 2.458 €/m², odnosno za oko 76%. Ovi podaci nijesu direktna valuacija aerodromske imovine, ali nedvosmisleno potvrđuju da se današnje odluke ne smiju zasnivati na zastarjelim procjenama i parcijalnim prikazima vrijednosti – precizirali su iz Sindikata Aerodroma.
Podsjećaju i da je, prema važećem pravnom okviru, za raspolaganje državnom imovinom iznad vrijednosti od 150 miliona eura potrebna odluka Skupštine Crne Gore, na predlog Vlade. Ističu da to dodatno obavezuje sve institucije da proces procjene bude besprijekoran, argumentovan i široko prihvaćen.
Uključiti i stručnjake iz kompanije
Tvrde da u samoj kompaniji postoje kompetentni stručnjaci i revizori koji najbolje poznaju imovinu, ugovorne odnose, operativne potrebe i rizike.
– Njihovo mišljenje mora biti uključeno suštinski, a ne formalno – poručuju iz Sindikata Aerodorma Crne Gore.
Napominju i da je Sindikat Aerodroma Crne Gore jasno i nedvosmisleno protiv davanja pod koncesiju Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat.
– Nijesmo protiv razvoja, investicija i modernizacije — naprotiv. Ali jesmo protiv ustupanja strateške državne infrastrukture na dugi rok, posebno u trenutku kada sistem ostvaruje rezultate i ima realan potencijal da se razvija u državnom vlasništvu, kroz pametno ulaganje, reinvestiranje dobiti i korišćenje razvojnih finansijskih instrumenata – pojašnjavaju oni.
Aerodromi su ljudi, a ne samo infrastruktura
Naglašavaju da „aerodromi nijesu samo piste i terminali, već i ljudi“.
– Iza ovog sistema stoje zaposleni i njihove porodice, koji 365 dana godišnje nose operacije i bezbjednost saobraćaja. Neprihvatljivo je da se o ovako važnoj temi odlučuje bez ozbiljnog i uvažavajućeg socijalnog dijaloga sa zaposlenima – stoji u saopštenju za medije
Ocijenili su i da se u „trenutku rasta ne smije se uvoditi institucionalna neizvjesnost“.
– Pred nama je ljetnja IATA sezona (NS26), koja počinje 29. marta 2026, što dodatno povećava potrebu za brzim, stabilnim i odgovornim operativnim odlukama. U takvom trenutku ne smije se otvarati prostor za upravljačku neizvjesnost koja može otežati planiranje kapaciteta i odnose sa avio-kompanijama. Naš zahtjev: pauza, dijalog i odluka zasnovana na punoj istini o vrijednosti – dodaju u saopštenju.
Pozivaju Vladu i Skupštinu Crne Gore da, prije bilo kakve konačne odluke: otvore formalne konsultacije sa socijalnim partnerima i stručnom javnošću; obezbijede nezavisnu, višestruku i transparentnu procjenu imovine i ukupne vrijednosti Aerodroma Crne Gore (uz više procjenitelja i suštinsko učešće internih stručnjaka); objave javnosti metodologiju procjene, ključne pretpostavke i rezultate; predstave uporednu analizu dva modela: koncesija naspram razvoja u državnom vlasništvu (finansijski, operativni i socijalni efekti).
– Aerodromi nijesu teret — aerodromi su strateška razvojna šansa Crne Gore. Greške ovog tipa kasnije se teško, a često i nikako, ispravljaju – zaključuje se u saopštenju.
