Crna Gora ima ograničene kapacitete za zaštitu mora od iznenadnih zagađenja, pa je potrebno da država sprovede dodatne i djelotvornije mjere, utvrdila je Državna revizorska institucija.
DRI je izvršila paralelnu reviziju „Upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru“, u saradnji sa kojegama iz Albanije, BiH, Hrvatske, Italije i Slovenije. Oni su, od novembra 2019. do juna ove godine, pregledali regulativu i dokumentaciju koja se odnosi na aktivnosti i dužnosti nadležnih institucija za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje posljedica iznenadnog zagađenja Jadrana.
Preporuke ignorisane
DRI je konstatovala da, nakon devet godina od izrade Nacionalnog akcionog plana, nije uspostavljen adekvatan sistem za reagovanje na iznenadno zagađenje većeg obima.
– Nije usvoijen revidirani plan za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata iz 2011. godine, niti uspostavljena odgovarajuća koordinacija između svih učesnika. Nije potpisan nijedan regionalni sporazum za zajedničku reakciju, nisu ratifikovane neophodne konvencije i nijesu ispunjene sve obaveze iz već ratifikovanih – navodi se u izvještaju revizora Blaža Savkovića i Jadranke Delibašić.
Ukazano je da nijesu realizovane sve preporuke i mjere iz „Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja Programa istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore na životnu sredinu“, kao i da Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru nije implementirana u crnogorsko zakonodavstvo.
DRI preporučuje Vladi da u cilju jačanja saradnje u zaštiti Jadranskog mora, kao zajedničkog prirodnog nasljeđa ovih zemalja, uspostavi stalni odbor ili platformu za razmjenu informacija i iskustva, kao i za razvoj zajedničkih ekoloških projekata usmjerenih na prevenciju, sprečavanje i upravljanje odgovorima u slučaju zagađenja.
Visok rizik
Nakon sprovedenih revizija u zemljama regiona, vrhovne revizorske institucije (VRI) su se složile u pogledu hitnosti mjera koje vlade moraju da usvoje.
– VRI smatraju da ekološki rizik i opasnost po okolinu povezan sa iznenadnom ozbiljnom pomorskom nesrećom zahtijeva hitnu prekograničnu saradnju kako bi se upravljanje vanrednim situacijama sprovelo usvajanjem zajedničkog plana za reagovanje u hitnim slučajevima za sve države koje izlaze na Jadransko more i organizacijom zajedničkih programa vježbi – zaključak je paralelne revizije.
