Prije nešto više od 15 godina, 1. maja 2004, Slovenija je ušla u Evropsku uniju. Događaj je bio dočekan s euforijom: Slovenci su na referendumu za pridruženje podržali Evropu s 90 odsto glasova, a nakon samo tri godine u Uniji uveli su euro i ušli u Šengenski prostor. Danas je podrška Evropi ipak nešto niža, no brojke same za sebe najbolje govore o tome koliko su Slovenci profitirali od ulaska u EU
Slovenija je te ne tako davne 2004. godine imala 1,99 milioma stanovnika. Danas ih ima dva 2,07 miliona, što je u potpunom kontrastu s demografskom katastrofom kroz koju prolaze ostale zemlje bivše Jugoslavije.
Prosječan Slovenac prije 15 godina mogao je doživjeti 73,5 godina, dok danas prosječan muškarac u toj zemlji živi do 78. godine ili četiri i po godine više.
U isto vrijeme prosječnoj ženi život se produžio za dvije i po godine s 81 na 83,5 godina. Broj djece u vrtićima povećan je s 54.800 na čak 86.700, dok se postotak djece koja idu u vrtiće povećao sa 61 na 80,4 odsto.
U zemlji u kojoj se u prosjeku živi preko 80 godina i u kojoj raste broj djece u vrtićima, dakle, ne bi trebalo biti loše, barem što se tiče hladnih ekonomskih i demografskih pokazatelja, ocjenjuje Tportal. Podupiru to i ostale brojke. Od 2004. do danas broj priključaka na gradsku kanalizaciju porastao je s 171.000 na 268.000, broj kulturnih događanja godišnje povećan je s 12.000 na 22.000, a broj ljudi koji posjećuju kulturna događanja narastao je s 2,6 na 4,3 miliona.
Slovenci su prije ulaska u Evropsku uniju na zaštitu životne sredine trošili oko 0,9 odsto BDP-a, a danas se za ekologiju izdvaja 1,24 odsto bitno većeg BDP-a.
Slovenački BDP od 2004. do danas porastao je s 27 na 46 milijardi eura ili 70 odsto. Istovremeno, BDP po glavi stanovnika narastao je 13.000, na gotovo 23.000 eura. BPD po glavi stanovnika u Crnoj Gori trenutno iznosi oko 5.500 eura.
Istovremeno, prosječna plata Slovencima je porasla za preko 40 odsto, sa 700 na 1.092 eura, a broj startup kompanija porastao je s devet na 18.600. Najviše se pak mogu hvaliti silovitim rastom izvoza.
Slovenija je 2004. imala godišnji izvoz u vrijednosti od 12 milijardi eura, a lani su izveli roba i usluga u vrijednosti od 30 milijardi eura. Naravno, zbog otvaranja granica i povećanog prometa buknuo je i uvoz te je lani takođe iznosio 30 milijardi eura.
Upola manja zemlja, s upola manje stanovnika, koja se gotovo uopće ne oslanja na turizam, ostvarila je lani dvostruko veći izvoz od Hrvatske: 30 naprema 15 milijardi eura. Slovencima svakako na ruku ide niz moćnih kompanija koje su dobro iskoristile otvaranje granica s Evropom. Najveće slovenačke kompanije najveći su izvoznici: Krka, Petrol, Luka Koper, Gorenje, Triglav, Sava i Intereuropa samo su neke od perjanica tamošnje dobro složene ekonomije, koju su prepoznali i strani ulagači poput Renaulta, a koji je proizvodnju modela Clio povjerio fabrici Revoz kod Novog Mesta.
Od svih zemalja bivše Jugoslavije, Slovenija je otišla najdalje u razvoju i prva će uhvatiti standard stare, razvijene Evrope, uprkos povremenim krizama koje niti njih ne zaobilaze, samo ih Slovenci efikasnije rješavaju.
Kako sada stvari stoje, Hrvatska, koja je već pet godina u Evropskoj uniji, stići će Sloveniju za deset godina.
A Crna Gora? Za nas je neizvjestan i sami ulazak u EU a kamo li sustizanje slovenačke ekonomije.
