Kamene gromade za izgradnju nasipa koji će štititi vanjske vezove na lukobranu deponirane su u Gradskoj luci Split.
Kameno “brdo” podsjetnik je na obećanje Lučke uprave Split da će na zapadnom vanjskom vezu najveći kruzeri pristajati već na ljeto 2016. godine.
Milan Blaževski, direktor Lučke uprave, kaže da prva faza projekta obuhvaća izgradnju zapadnog, dužeg veza, graničnog prijelaza za putnike, te izgradnju utvrdice na lukobranu i rekonstrukciju svjetionika na “glavi” Đige.
Radovi su počeli prošlog ljeta i biti će završeni krajem ove godine.
– Za prihvat najvećih brodova na kružnim putovanjima, zapadni vez biti će spreman do ljeta iduće godine. Tada će biti završena i druga faza projekta u kojoj se gradi istočni vez – ističe Blaževski.
Najveći projekt u povijesti luke vrijedan je 23,3 milijuna eura i financira se kreditom Europske banke za obnovu i razvoj koji će vraćati krovna lučka ustanova i država. Uz to, Lučka uprava do ovog ljeta planira završiti niz popratnih projekata koje financira vlastitim sredstvima, pa je središnje pristanište kod zgrade putničkog terminala sada jedno veliko gradilište.
Direktor Blaževski najavljuje i ulaganje 600.000 kuna u rekonstrukciju obalnog zida na središnjem pristaništu gdje će se zamijeniti prve “rampe” za pristajanje trajekata, postavljene prije 40 godina. Još 600.000 kuna ulaže se u obnovu postojećeg kanalizacijskog sustava.
Izgradnju vanjskih vezova pratit će rekonstrukcija i prilagođavanje putničkog terminala za uvjete schengenskoga graničnog režima, te za ostale sadržaje poput agencija, mjenjačnica, restorana, hotela…
Među ostalim, rekonstruirat će se nekadašnja tvornica pića podno Katalinića briga koju je bivša uprava “Dalmacijavina“ predala državi jer se nalazi na pomorskom dobru.
Prema riječima našeg sugovornika, radi se o prestižnoj lokaciji za kongresni turizam, te za vrhunske ugostiteljske i druge komercijalne sadržaje.
– Tijekom ove godine raspisat ćemo natječaj za arhitektonsko rješenje za rekonstrukciju cijelog pojasa, a sljedeće godine i natječaj za koncesionara – zaključuje Blaževski.
Tanja Gattin Zebić
