Jedrilicom sveti Mihovil Grgić je sa šibenske rive isplovio 6. januara, a do španjolske Cartagene plovio je u društvu kolege Branimira Vlaje. Od onda je jedrio sam. Imao je misiju sam prejedriti Atlantik i stići iz Šibenika do Brazila, točnije do otočja Fernando de Noronha. Šibenski oftamolog Dražen Grgić uspio je u svom naumu.
Zadnje kopno na koje je pristao bio je otok Lanzarote (Tenerife) u Atlantskom oceanu odakle je isplovio 10. februara, a na Zelenortskim otocima, otprilike između Afrike i Južne Amerike, nije se zadržavao.
Od 10. februara do danas, 21 dan u kontinuitetu, šibenski je avanturist jedrio bez zaustavljanja sam na brodu, a nakon odmora u brazilskom otočnom nacionalnom parku Fernando de Noronha, slijedi povratak kući istim putem.
Preko kornatskog arhipelaga Draženu Grgiću je cilj bio doploviti do otočja Fernando de Noronha ispred obale Brazila i natrag, a te dvije točke nisu izabrane slučajno, jer riječ je o vjerojatno dva najljepša pomorska nacionalna parka na svijetu čijim se simboličnim povezivanjem želi potaknuti svijest o očuvanju mora.
Otočje Fernando de Noronha, sastoji se od 21 otoka i otočića ukupne površine 26 kilometara kvadratnih. Glavni otok Dois Irmãos čini 18,4 km² i na njemu je 2010. živjelo svih 3.012 stanovnika otočja. Otočje je vulkanskog podrijetla i presudno je za održavanje bioraznolikosti cijelog južnog Atlantika. Zajedno s rezervatom Rocasov atol zajedno je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine 2001. godine.
Navodi kako je najzahtjevniji bio dio oko ekvatora tzv. Doldrum. Teško je to more i treba puno više snage za prolazak broda kroz valove, barem 20-30% više nego na Jadranu. To automatski znači da si toliko i sporiji. Oko ekvatora je bilo i puno morske trave koja se lovila za timun, kobilicu, propelu i još više usporavala brod.
Plovidba uz Afriku, gdje je bio cca 50-100 nm od obale ga je iznenadila količinom magle i vlage u zraku, kasnije uz obale Zapadne Sahare i pijeska koji je poput pudera prekrio brod. Tek od Cabo Verdea se raščistio zrak i konačno dobio Sunce, ali je bome tada i zapržilo preko 30°C.
Navodi kako nije vidio neka čudovišta, ali je puno dupina, dva kita, jednog morskog psa, puno opakih žarnjaka Portugalske galije. Na brod su noću skakale poletuše, a kod Afrike čak i lignje! Otok Fernando de Noronha izgleda kao iz gusarskih priča o tropima. Prepun zelenila, usidren sam u zaljevu gdje na obali s jedne litice teče slap prema moru.
Ljudi su jako srdačni, a planira ostati nekoliko dana kako bi se odmorio i provjerio brod.
Onečišćenje plastikom
Ipak, njegova plovidba nije bila samo avanturističke, već humanitarne prirode. Čisto more, Čisto srce uz podizanje svijesti na problem onečišćenja mora. Bilo je boca, najlona, dosta ribarskih kašeta i otrgnutih oznaka, ali neke veće, vidljive nakupine nije viđao onuda kuda je plovio.
Cilj ove akcije nije samo jačanje svijesti o zaštiti okoliša kao što je to bio slučaj lani, već su ove godine napravili suradnju s SOS Dječjim selom Hrvatske. Ujedno je ova plovidba i kampanja za prikupljanje sredstava za djecu koja tamo žive, za njihovo obrazovanje i dobrobit. Cilj je omogućiti im obrazovanje s kojim će moći promišljati o okolišu i važnosti njegovog očuvanja.
