Državljani Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova, Ukrajine, Moldavije, Gruzije, ali i još desetine zemalja čiji građani ne trebaju vizu za ulazak u zemlje Evropske unije, odnosno Schengena, od 10. novembra ove godine na granici prilikom ulaska pohranjivat će otiske četiri prsta i sliku lica u sklopu novog sistema ulaska i izlaska (EES).
“Ne skeniraju se otisci prstiju djece mlađe od 12 godina, čak i ako podliježu EES-u”, pojašnjavaju iz Evropske komisije.
Ova pravila odnosit će se na zemlje članice Evropske unije izuzev Kipra i Irske, a propisi će se primjenjivati i na Island, Norvešku i Švicarsku kao članice Schengena.
Istovremeno, državljani svih drugih država kojim za ulazak u EU, odnosno na prostor Schengena, trebaju vize u tom slučaju u sistem će pohraniti samo sliku lica jer su otisci prstiju već registrirani pri podnošenju zahtjeva za vizu.
Podaci o putnoj ispravi i drugi lični podaci putnika bit će prikupljeni, uključujući datume ulaska i izlaska, te će se elektronski registrovati u sistemu.
“Ako prekoračite razdoblje dopušteno u europskim zemljama koje koriste EES, sistem će vas identificirati i zabilježiti te podatke. U slučaju da vam vlasti odbiju ulazak, sistem će također zabilježiti ove podatke”, ističu iz Evropske komisije.
Pojašnjavaju da se dozvola boravka u EU, odnosno u zemljama Schengena, vodi kao razdoblje od 90 dana u bilo kojih 180 dana, te se računa kao jedno razdoblje za sve evropske države koje koriste EES.
Ističu da evropske zemlje koje koriste EES mogu odlučiti dodatno automatizirati svoje procese. Automatizacija znači da građani izvan EU-a mogu imati koristi od namjenske opreme – “samoposlužnog sistema”.
Ako je dostupan na graničnom prijelazu, samoposlužni sistem omogućava registraciju prilikom prelaska granice, provjeru jesu li podaci još uvijek zabilježeni u EES-u i jesu li podaci prisutni, kao i njihovo učitavanje radi naknadne provjere od službenika za kontrolu pasoša.
“Nakon korištenja samoposlužnog sistema, možete otići do trake za graničnu kontrolu, gdje će službenik za kontrolu pasoša već primiti informacije iz samoposlužnog sistema (uključujući provjere prema drugim bazama podataka), potvrdu vašeg identiteta i preostalo trajanje vašeg boravka. Službenik za kontrolu pasoša tada može postaviti dodatna pitanja prije nego što odluči odobriti ili odbiti pristup dotičnom teritoriju. Automatizirani granični procesi, prije dolaska do službenika za kontrolu pasoša, pomoći će postupnom smanjenju čekanja. Automatizacija zamjenjuje dugotrajne ručne provjere”, stava su iz Evropske komisije.
Da bi se koristile usluge samoposlužnog sistema na granicama putnik mora imati biometrijski pasoš koji sadrži čip s vašim biometrijskim podacima prikupljenim od imaoca u trenutku podnošenja zahtjeva za pasoš.
“Ako nemate biometrijski pasoš, nećete moći koristiti samoposlužne sisteme”, upozoravaju iz Evropske komisije.
No, osobama koje nemaju biometrijski pasoš neće automatski biti odbijen ulazak u EU, odnosno na prostor Schengena.
U načelu, i biometrijski i nebiometrijski pasoši bit će prihvaćeni prilikom prelaska granice, ako su važeći i ako su ispunjeni svi ostali uvjeti za ulazak.
