Pravni stručnjaci te članovi povjerenstva za utvrđivanje granice iz BiH usprotivili su se u četvrtak inicijativi skupine zastupnika za novim razgraničenjem s Crnom Gorom kojim bi se tražilo pripajanje Sutorine u bokokotorskom zalivu Bosni i Hercegovini.
Nakon prošlomjesečne rasprave u Zastupničkom domu Parlamenta BiH zaključeno je da prije glasovanja o rezoluciji o Sutorini treba pribaviti stručno mišljenje. Tokom jučerašnjih izlaganja na sjednici Ustavno-pravnog povjerenstva Parlamenta BiH zaključeno je da bi posezanje za teritorijem Sutorine najviše štetilo samoj BiH.
Zamjenik predsjedavajućeg Povjerenstva za granice BiH Željko Obradović istaknuo je da je temelj za identifikaciju granice između BiH i Crne Gore bilo mišljenje međunarodne arbitraže za bivšu Jugoslaviju, odnosno Badinterovog povjerenstva što je potvrđeno i Daytonskim mirovnim sporazumom.
“Badinterovo povjerenstvo zaključilo je da se granice između zemalja bivše Jugoslavije mogu mijenjati samo putem slobodnog i međusobnog dogovora, a da u suprotnom ostaju ranije granice koje štiti međunarodno pravo”, rekao je Obradović.
Istaknuo je da je Sutorina u vrijeme međusobnog priznanja s raspadom Jugoslavije bila u sastavu Crne Gore te da tijekom razgovora o granici između povjerenstava dviju država to pitanje nikada nije postavljeno.
Po riječima pomoćnika ministra vanjskih poslova BiH Zorana Perkovića otvaranje pitanja Sutorine bi izazvalo nesagledive i dugoročne posljedice po interese BiH, te dovelo u pitanje i pregovaračku poziciju BiH u pregovorima o granici s Hrvatskom i Srbijom.
Profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli Zenaid Elmo istaknuo je da je Sutorina crnogorska prema svim međunarodnim normama.
“Kad bi se vraćali na neke stare norme, na koje se neki pozivaju, u Europi bi nastalo 300 država”, rekao je Elmo. Rekao je da tužba BiH ne bi mogla biti prihvaćena, jer je Badinterovo povjerenstvo dalo odgovore oko granica bivše Jugoslavije.
Mišljenja stručnjaka bit će upućeno zastupnicima prije glasovanja o rezoluciji o Sutorini.
Teritorij Sutorine, uz morsku obalu Crne Gore koji vodi k Prevlaci, obuhvaća područje od osamdesetak četvornih kilometara i bio je u sastavu BiH početkom 20. stoljeća, ali je Kraljevina Jugoslavija to područje pripojila bokokotarskom srezu. Prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore utvrdilo je Vijeće ministara BiH u studenome 2014., nakon postupka razgraničenja koji je počeo 2008.
Zastupnik SDP-a Denis Bećirović podnio je rezoluciju kojom traži da Parlament BiH ocijeni neprihvatljivim ugovor o granici s Crnom Gorom navodeći da Sutorina pripada BiH.
Zbog toga su se vlasti BiH našle pod snažnim pritiskom administracije SAD-a, Europske unije i Crne Gore koja je u znak prosvjeda povukla svoga veleposlanika iz Sarajeva.
