15 C
Kotor

Slušaj online radio

Studija procjene održivosti kruzing destinacije Kotora crvenim označila ugrožene oblasti

Studija procjene održivosti kruzing destinacije Kotora crvenim označila ugrožene oblasti
Predstavljanje Studije procjene održivosti kruzing destinacije Kotor

Pod hitno: spašavati biodiverzitet mora i podmorja, riješiti zagađenost vazduha, poboljšati kopneni saobraćaj, njegovati autentičnost mjesta i primarnu proizvodnju, zaustaviti dalju urbanizaciju…akcenti su dr Joanisa Papasa, direktora Globalnog savjeta za održivi turizam za oblast Mediterana



Neophodno je stvaranje prave lokalne strategije održivog turizma u Kotoru, zaključuju učesnici diskusije povodom objavljivanja Studije procjene održivosti kruzing destinacije Kotora, koju je uradio Globalni savjet za održivi turizam za oblast Mediterana (GSTC,) u saradnji sa Međunarodnim kruzing udruženjem – CLIA, Lukom i Opštinom Kotor, sa ciljem da se ova destinacija unaprijedi u cjelini za buduće generacije, kako za lokalne stanovnike, tako i za ljude koji dolaze da je posjete.

Studija je predstavljena je u sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” u okviru IV Konferencije pomorskih nauka- KIMC 2024. Nedavno je objavljena na sajtu Luke na engleskom jeziku i, kako nam je rečeno, radi se na njenom prevođenju. Kako bi ovaj važan dokument bio dostupan  građanima, institucijama i svim zainteresovanim stranama, planirano je njeno javno predstavljanje i na crnogorskom jeziku.

Pitanja iz publike, panel – Predstavljanje Studije procjene održivosti kruzing destinacije Kotor

-Ovo je javni dokument. Želim to naglasiti jer ne koristi mnogo destinacija ovaj dokument javno. Ovo je u interesu Opštine, Luke i asocijacije CLIA koja se zapravo složila da koristi ovaj dokument kao javni, poručuje, direktor Globalnog savjeta za održivi turizam za oblast Mediterana (Global Sustainable Tourism Council – GSTC), glavni stručnjak u izradi ove Studije.

S obzirom na to da je upoznat sa trenutnom političkom nestabilnošću u Opštini, on preporučuje: “Svi akteri, ljudi koji ovdje rade i koji će raditi, akademska zajednica, turistički agenti, hotelijeri i svi ostali, trebalo bi da sjednu i razgovaraju zajedno sa turističkom organizacijom o onome što smo ponudili kao znanje”. Na osnovu toga, uzimajući u obzir osoblje GSTC-a, rezultate akademske zajednice, prioritete iz vrhovnog menadžmenta, lokalne uprave i ostalih upravljačkih organa, te specifični UNESCO status Kotora, dodaje Papas, “treba započeti stvaranje prave lokalne strategije održivog turizma, što je prioritet”.

Crvene zone mijenjati pod hitno

U izradi Studije su počeli od indikatora i kriterijuma, a potom su, primjenom posebne metodologije došli do “crvenih zona”, na koje zajednica, po mišljenju dr Papasa treba da obrati pažnju.

-Postoje ‘crvene oblasti’ tamo gdje morate odmah nešto uraditi, segment u kom niste baš dobri. Prvo, izuzetno visoka urbanizacija Kotora. To je veoma važno, jer ima ogroman uticaj na kvalitet života lokalnog stanovništva. Drugo je autentičnost mjesta, posebno u Starom gradu. To je takođe veoma kritično, jer, nije isto kada neko iz kruzerske ili turističke industrije dolazi kao posjetilac u Dubrovnik ili u Kotor. Šta se tačno ovdje dešava, pita Papas i dodaje da stanovnici Kotora “žive u raju”, u šta se i sam uvjerio dok je sa svojom porodicom boravio ovdje pola godine. Biodiverzitet je ogroman, kaže, ali u isto vrijeme je sve toliko osjetljivo i ranjivo.

dr Ioannis Pappas

– S obzirom na to, Institut za biologiju mora (IBM) i Pomorski fakultet rade odličan posao, međutim, akademska istraživanja i političari, odnosno upravljanje jednim područjem, koje nije samo opština, posebno u malim zemljama poput Crne Gore, nije uvijek 100% povezano, što je vrlo opasno za fizičku i prirodnu sredinu ovdje, ističe Papas i dodaje da su i podvodni predjeli ugroženi obimom i razmjerima zajedničkih aktivnosti Luke i kruzerskih kompanija, koje su prijetnja fizičkoj sredini, lokalitetu i cjelokupnoj zajednici.

Kao najveći problem naglašava transport, parking prostore, kontrolu i potrebu za alternativnim sredstvima, transportom bez emisija u okolini.

Isto tako, Papas pita kako je primarna proizvodnja/ visoka tehnologija, unutar starih zgrada u Kotoru, sve ono što se ovdje proizvodi decenijama i vjekovima, zaista povezano s ukusom koji se osjeti u lokalnom restoranu, a takođe i sa kruzerskim posjetiocima.

Primjećuje da je posvuda u Kotoru prisutna potreba saradnje, koja je ključna – saradnja između aktera unutar lanca snabdijevanja ukupnog turističkog proizvoda, što je takođe povezano s konsultacijama o odlukama lokalne i vrhovne vlasti.

Gdje ide novac od turizma

-Takođe, to je povezano i s novcem. Gdje ide novac od turizma? To je još jedna stvar. Uvijek postoji rasprava o novcu koji dolazi od kruzera, novcu koji dolazi iz hotela, iz ekonomije dijeljenja i svega ostalog, primjećuje Papas.

Kotor održivi kruzing turizam- foto Boka News

Destinacija u očuvanom stanju u interesu kruzing industrije

Veoma zadovoljan što su Studiju finansirali zajedno sa Lukom i Opštinom Kotor je i Nikos  Martzenidis, direktor Međunarodne asocijacije kruzing industrije za Evropu, CLIA (Cruise Line Inernational Association).  CLIA je sarađivala sa GSTC-om na procjenama nekoliko destinacija (Dubrovnik takođe), ali te procjene nisu fokusirane samo na kruzere,  nego se odnose na cijelu destinaciju i na sve što se dešava u regionu. Iz ugla kruzing industrijalaca Mercanidis je istakao značaj “destinacije u očuvanom stanju, destinacije u netaknutom stanju”, destinacije koja je “dio poslovnog modela kruzera”.

-Svi koji rade na destinacijama takođe moraju biti zadovoljni prihodima koje ostvaruju, načinom na koji se prema njima postupa i radnim uslovima. Ljudi koji žive u tim destinacijama takođe treba da budu srećni dok gledaju turiste kako dolaze, troše novac ovdje i interesuju se za kulturu, hranu i sve što se dešava u našim evropskim gradovima, kazao je Mercanidis. Objasnio je da je Evropa, gdje se gradi 98 posto svjetskih kruzera, lider u pomorskoj tehnologiji. U brodogradilištima sada traže načine kako da izgrade kruzere, na način da smanje njihov uticaj na životnu sredinu, u smislu kvaliteta vazduha i vode. Papas ističe da bi smanjenje rizika trebalo biti više povezano s tehnologijom.

-Trenutno postoji mnogo tehnoloških rješenja koja mogu pomoći u tome- mjerenja emisija u realnom vremenu i slično, da bi se opravdalo ono što se dešava, jer je to veoma osjetljivo okruženje. Mnoge studije iz akademske sfere pokazuju ovaj rizik, ukazuju na različite  scenarije u vezi s tim, poručuje Papas.

Kako Grad odluči

-Ako grad, kao vlasnik kompanije, odluči, kao što je Dubrovnik uradio da ograniči broj dolazaka i odredi 7.000 putnika istovremeno u starom gradu – u redu, to je odluka vlasnika, poručio je Ljubo Radović, izvršni direktor Luke Kotor.

Papas, Mercanidis, Radović

-Ove godine smo imali 476 dolazaka sa skoro 600 000 putnika. Sljedeće godine, po prvi put javno izjavljujem, potpisali smo sporazum za morsku liniju između Kotora i Dubrovnika za sljedeću godinu. Imaćemo hidroglisere, 35 dolazaka tokom sezone. Mislim da je to sjajna stvar za svakog od nas. Trenutni broj rezervacija je 450 dolazaka, uključujući prethodnih 35. Devet je onih koji neće pristajati, već će samo kružiti zalivom. Dakle, skoro 500 dolazaka sa približno 700 000 putnika, najavio je Radović. Uprava Luke je otvorena za sve dobre prijedloge, ideje, potrebna im je podrška za kreiranje projekata koji će podići nivo usluga i stvoriti bolji ambijent.

-Trenutno su nam potrebna sredstva za ulaganje u projekte. Ne možemo to sami. Takođe nam je potrebna podrška Ministarstva jer moramo promijeniti neke stvari u zakonodavstvu, jer postojeća dokumenta potiču iz vremena kada su stvari bile drugačije. Sada je sve mnogo skuplje nego tada… Kreiramo ambijent u kojem možemo koordinisati sve aktivnosti i napraviti jasnu sliku za budućnost – projekat koji predviđa razvoj Kotora za narednih 10 godina, kazao je Radović, dok je na video bmu prikazana animacija planirane izgradnje “pilon-delfina” na Luži. Ovaj projekat, kaže Radović, “pruža priliku da zaštitimo ono što smo već postigli, kao i da upravljamo svim aktivnostima koje slijede”.

Razgovor je vodila doc. dr Zorica Đurović, prodekanica za razvoj i komunikaciju Pomorskog fakulteta Kotor i predsjedavajuća Konferencije (KIMC).

 /M.D.P./

Najčitanije