Legendarni učitelj biologije i hemije Matko Roić iz Staroga Grada je još u ono doba kada su devastacije unutar Faroske hore bile poprilično česte “okrenuo ploču” i započeo podizati botanički vrt “Katovnica” kod Dola sv. Ane na otoku Hvaru.
U međuvremenu je, na svu sreću, glasovito spomeničko polje uvršteno na Popis svjetske baštine UNESCO-a, a uporni meštar je nadasve marljivim radom u jednom od rijetkih privatnih botaničkih vrtova u Lijepoj našoj uspješno izolirao više od 250 biljnih vrsta, tako da je postao predmetom interesa brojnih posjetitelja (turista, učenika, studenata…), osobito u “Tjednu botaničkih vrtova i arboretuma” i turističkoj sezoni.
– Poticaj za ovaj projekt pronašao sam u monografiji otoka Hvara, gdje je posve stručno obrađeno mediteransko bilje. Uz nekoliko sorti maslina danas na Katovnici (3200 četvornih metara) vidimo upravo te mediteranske biljke, grmlje, drveće, garig. Većina njih, kao što su buhač, smilje, lavanda, bodljikava veprina, kadulja, ružmarin, smarča, udikovina, vrisak, žuka, odnosno badem, martina, mirta, rogač, šipak, velika oskoruša…, obilježena je hrvatskim, latinskim i dijalektalnim nazivima.
Međutim, želio sam da raspoložive poučne staze budu svojevrstan spoj prirodne i kulturne baštine, pa u vrtu također imamo jedan tradicijski trim, obrađeno stinje (kamenje) i zemlju (tla) otoka Hvara. Tu su još maketa Faroske hore, reljef škoja s posvetom pjesniku Cvitetu Škarpi, omanja meteorološka stanica s termometrom, barometrom i vlagomjerom, tako da se ima što vidjeti – kaže ovaj veliki entuzijast, zaneseni prirodnjak.
Riječ je o čovjeku koji puno zna o svakoj biljci i rado će vam pripovijedati o njihovu porijeklu, kako su stigle na otok, za što su ih ljudi upotrebljavali… Neke su korištene za jelo ili kao prirodni lijekovi, druge opet kao insekticidi, u proizvodnji tinte, užadi… ili su pak služile u kućanstvima, umjesto metli, za pranje posuđa… Naravno, njegovi planovi su širenje i dogradnja vrta, ali nerado govori o onome što još nije napravio. Za sve ono što je već stvoreno zahvalan je svojoj supruzi Šimi, široj obitelji i prijateljima (Boris Karin, Damir Carić, Ivica Radonić…), međutim, posebno ga se dojmila suradnja s dr. sc. Mirkom Ruščićem, profesorom Odjela za biologiju Prirodnoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, koji je jednom prigodom i posjetio Roićev botanički vrt.
– Na Katovnici imamo baš izvorno prirodno stanište, kamenjarski travnjak na kojem su gotovo sve prirodne autohtone samonikle biljke s hvarskog područja. Među njima nalazimo: ljekovitu kadulju, ružmarin, vrisak, brnistru, najkvalitetniji buhač na svijetu (dalmatinsku krizantemu), biljku koja je othranila mnoge otočane, pistaciju (listopadnu, vazdazelenu); mirtu, planiku, kozokrvinu itd.
Te biljke su zaista velika vrijednost za posjetitelje, naročito u pogledu edukacije vrtićara, učenika, studenata, pa čak i odraslih ljudi, turista. Osim flore pruža im se mogućnost upoznavanja kulturne, etnološke, geološke, pa i pedološke baštine Otoka sunca, a sve je to veliko bogatstvo Katovnice – rekao je dr. Ruščić, koji je općenito poznat po svom nesebičnom angažmanu na podizanju i zaštiti jednog drugog botaničkog vrta, onog na splitskom Marjanu.
/Mirko Crnčević/
