U poređenju s drugim državama koje su mahom uvele restriktivne mjere u borbi protiv pandemije novog korona virusa, Švedska je izuzetak pošto je građanima ostavila dosta slobode, uzdajući se u njihovu odgovornost.
Vlada Švedske nije uvela oštre zabrane ili kazne kao druge zemlje, pošto vjeruje da će građani biti odgovorni i disciplinovani, da će poštovati preporuke o distanciranju od drugih ili ostati kod kuće ako im nije dobro, što oni zaista i čine.
Ulice Stokholma su tihe, ali nijesu puste. Ljudi i dalje sjede u baštama kafea u centru grada, trgovci i dalje prodaju cvijeće.
Tinejdžeri još ćaskaju u grupama po parkovima. Neki se i dalje grle i rukuju pri susretu.
Poslije duge i mračne skandinavske zime, ni pandemija korona virusa nije zadržala Šveđane u domovima, iako građani u mnogim djelovima svijeta ne izlaze iz kuća i po pravilu ne mogu da nađu otvorene restorane ili radnje ni u doba dana kada im je kretanje dozvoljeno.
Švedske vlasti su posavjetovale građane da primjenjuju takozvano socijalno distanciranje, odnosno izbjegavanje fizičkog kontakta sa ljudima, i da rade od kuće ako je moguće.
Starije od 70 godina pozvale su da se samoizoluju u svojim domovima iz predostrožnosti.
U poređenju s mjerama karantina, odnosno zabrane kretanja, uvedenim u mnogim zemljama, odgovor švedske vlade na pandemiju korona virusa ostavlja građanima prilično slobode.
U Švedskoj je zabranjeno okupljanje pred šankom u barovima, ali dopušteno je sjedenje za stolovima kafea i restorana, dok u drugim državama gosti ne mogu u lokale, sem da preuzmu naručene obroke.
Srednje škole i univerziteti zatvoreni su u Švedskoj, ali predškolske ustanove i osnovne škole i dalje rade na uobičajen način.
Nekada glavni švedski epidemilog Johan Gizeke (Giesecke), sada savjetnik Švedske zdravstvene agencije rekao je da je “Švedska u najmanju ruku izuzetak na evropskoj sceni” i dodao da “misli da je to dobro”.
Naveo je da su druge evropske države “preduzele političke poteze” umjesto onih koje diktira nauka.
Premijer Štefan Leven upozorio je u petak da predstoje “mnoge teške nedjelje i mjeseci” i da će od danas biti zabranjena okupljanja više od 50 ljudi, umjesto 500, kao do sada.
S druge strane, da bi smanjile širenje korona virusa, Njemačka i Velika Britanija zabranile su okupljanja više od dvije osobe, s izuzetkom onih koji žive zajedno.
Italija i Francuska su postepeno uvodile sve oštrija ograničenja javnih aktivnosti, da bi na kraju propisale kazne jer je, prema ocjeni vlasti, previše ljudi ignorisalo preporuke o fizičkom distanciranju od drugih ljudi.
Neki naučnici ipak kritikuju pristup Švedske zdravstvene agencije kao neodgovoran, u vrijeme kada je pandemija korona virusa odnijela više od 22.000 života u Evropi, a u svijetu više od 32.000.
U otvorenom pismu vladi, oko 2.000 naučnika zatražilo je veću transparentnost i bolje obrazloženje strategije za sprečavanje širenja zaraze.
Profesor medicine u Švedskoj Sten Linarson navodi da su zabrinuti jer nema naučnih dokaza u prilog prihvaćene politike, “procjene i smjera švedske vlade”.
Za švedsko upravljanje krizom s korona virusom Linarson je rekao da je to kao kada bi ona rekla da već zna da je izbio požar, ali da “namjerava da ga gasi kasnije”.
“To nema nikakvog smisla. A opasnost je naravno da izgori cijela kuća”, smatra taj profesor Instituta Karolinska.
Međutim, glavni švedski epidemiolog Anders Tegnel tvrdi da je vladina politika kakva je sada, sprovodivija i efikasnija u zaštiti javnog zdravlja, nego što bi bile drastične mjere, poput zatvaranja škola na četiri, pet mjeseci.
U Švedskoj, sa 10 miliona stanovnika, zaraza korona virusom potvrđena je do danas kod 3.700 osoba, od kojih je umrlo 110.
Međutim, Švedska je sprovela ograničen broj testiranja na korona virus, pošto je do srijede, po zvaničnim podacima, uzeto 24.500 uzoraka.
“Cilj je da smanjimo broj novooboljelih kako bi zdravstveni sistem imao razumnu šansu da se pobrine za njih. To svi rade u svakoj zemlji Evrope. Mi jedino biramo drugačije metode da to postignemo”, rekao je Tegnel.
Način na koji vlada upravlja zdravstvenom krizom, Šveđanka Viktorija Holmgren (24) ocjenjuje kao “veoma dobar”.
“To je dijelom zbog toga što ne vjerujem da bih mogla da izdržim da budem cio dan unutra”, navela je Holmgren.
Nastavnica u penziji Suzana Moberg (63) navodi da ima povjerenja u vladu i da vjeruje da švedsko iskustvo s korona virusom neće biti tako teško kao italijansko, gdje je do sada umrlo više od 10.000 ljudi, a zaraženo više od 92.000.
“Nijesam mnogo zabrinuta. Još nemam 70 godina. Moja djeca nijesu bolesna i u nedjelju ćemo ići u restoran. Ne možemo biti kod kuće po cio dan”, dodala je Moberg.
