Je li Dubrovnik mrtav zbog gužvi koje stvaraju putnici s kruzera, kako to tvrdi lokalno stanovništvo? Naslov teksta u britanskom The Telegraphu, koji u rubrici o destinacijama za turistička putovanja piše o nezadovoljstvu domaćeg stanovništva zbog najezde plovećih hotela, ukazuje na Dubrovčanima davno poznat sezonski problem.
– Gužve su nesnosne, sva ta buka tjera ljude iz zidina. U Dubrovniku putnici s kruzera ostaju prosječno tri sata od iskrcaja do ukrcaja natrag na brod, a minimum bi trebali ostati 16 sati, ovako ne ide – požalio se novinarki The Telegrapha Britanac Marc van Bloemen, koji od 70-ih živi unutar povijesne jezgre gdje je, kako navodi, prije Domovinskog rata 1991. stanovalo više od 5000 stanovnika, dok ih je sada tek nešto više od 1150. Mnogi od njih podupiru Van Bloemenovo viđenje situacije, piše novinarka The Telegrapha i kao apsurd ističe podatak da mnogi posjetitelji s kruzera ni ne znaju u kojoj su zemlji, a katkad se pitaju zašto u Italiji (!) ne mogu plaćati eurima.
Zakazale lokalne vlasti
Domicilno stanovništvo se tijekom godina prinudno naučilo živjeti s kruzing krkljancem, ali ne vide da se itko od nadležnih lokalnih i lučkih vlasti spreman uhvatiti ukoštac s njim.
– Ne treba nama The Telegraph govoriti što se oko nas svakodnevno događa. Kruzeri kao smetnja turističkom ugledu Dubrovnika tema je stara kao i sam turizam. Sve što je neorganizirano i prekobrojno nije dobro, pa ni dolazak kruzing gostiju u ovom opsegu.
O tom smo problemu nedavno razgovarali i s ministrom turizma Garijem Cappellijem ovdje u Gradu, ali svima je jasno da pomaka neće biti dok god se ne budemo pridržavali dogovora. A dogovor je takav da u trenutku kad nam brodarske kompanije najave dolazak 10 do 12 tisuća putnika jednostavno “zavrnemo špinu” i kažemo – nema više, zatvorena butiga.
– Sve bi bilo lakše ako bismo nekako rasteretili grad od pretjerane posjećenosti, no za to trebamo svi sjesti za stol, i agencije i lučka uprava i nove lokalne vlasti, i odrediti pravila prihvata. To što smo na ulaze u spomeničku jezgru postavili brojače turista ništa ne rješava, oni dolaze, mi brojimo i sve ostaje na statistici – govori Stanko Ljubić, predsjednik Strukovne udruge putničkih agencija pri HGK – Županijskoj gospodarskoj komori Dubrovnik.
Dugogodišnji turistički djelatnik i gospodarski stručnjak Neven Jerković umoran je od prozivki domaćeg svijeta na račun kruzera.
– Najglasniji u kritikama su Dubrovčani koji žive od rente, a ne od turizma, koji Gradu donosi 100 posto društvenog proizvoda. I te stalne usporedbe s Venecijom su pretjerane. Tamo turizam dolazi nakon industrije i poljoprivrede, a kod nas je monokultura. Tako smo izabrali, od toga živimo, a kokodačemo da nemamo komoditet. I nije istina da su gužve najveće kad dođu kruzeri, nego navečer, kad ljudi pođu u noćni izlazak. Pazite, to su gosti iz apartmana i hotela, a ne s kruzera.
– Uz to, lani smo imali 750 tisuća putnika s plovećih hotela, a godinu prije oko milijun. Dakle, za 250 tisuća manje, a na ulicama su jednake gužve. Kako to objasniti? – otvoreno pita Jerković, koji drži kako bi se Dubrovnik kao destinacija više trebao pozabaviti rješavanjem nedostatne prometne infrastrukture koja generira gužve.
– Pa u nas su prometnice iz 50-ih godina, kad su se automobili brojili na prste jedne ruke, i čudimo se što danas nisu protočne. A gdje je ta famozna brza cesta Dubrovnik – Zračna luka, ni trasa joj se ne zna – negoduje Neven Jerković.
Predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske Nikolina Farčić svjesna je “kruzerskog” rizika za imidž destinacije, no ne želi stigmatizirati bijelu turističku flotu.
– Nikako se ne trebamo odreći ovog vrijednog segmenta turizma, ali sigurno je da moramo mijenjati način upravljanja kruzerima. Prvenstveno moramo poboljšati način transfera putnika od luke Gruž do povijesne jezgre, koji sada stvara opstrukciju u prometu. Pritisak na naše ceste je nepodnošljiv, posebno petkom i subotom, kad je najviše uplovljavanja. Lučka uprava i Grad trebali bi zajednički osnovati dispečerski centar kojim bi se rasteretio promet na užem gradskom području – mišljenja je Farčić.
Strani koncesionari nova prijetnja?
Tekst o “smrti” Dubrovnika The Telegraph donosi i izjavu gradskog vijećnika liste ‘Srđ je Grad’ Ljuba Nikolića koji ukazuje na to da Dubrovnik kao grad UNESCO-ove svjetske baštine još nema plan upravljanja ni turističku strategiju koja bi riješila problem prihvata kruzera. Nikolić podsjeća da Zavod za obnovu izrađuje Plan upravljanja spomeničkom jezgrom koji bi trebao zaživjeti do 2019., dok je izrada strategije negdje zapela.
– I tko je odgovoran za kruzing turizam? Glavni pregovarač s kruzing kompanijama su dubrovačke lučke vlasti kojima upravlja Ministarstvo prometa. A budući da je namjera dati luke na upravljanje stranim koncesionarima koji ničim u planovima ne ograničuju broj posjetitelja s limitima grada, naša briga ostaje – zabrinut je Nikolić.
