Olujno i orkansko jugo u kombinaciji s najvišim valovima u južnom Jadranu posljednjih pola stoljeća ponovno su donijele tone smeća na pojedine obale Mljeta, Korčule i Pelješca.
Komunalni otpad, većinom u vidu plastičke ambalaže, u kombinaciji s biološkim otpadom zatrpale su dijelove obale najvećeg dalmatinskog poluotoka.
Većinom se radi o otpadu iz Albanije, a manjim dijelom iz Crne Gore i Hrvatske. Ovo je scenarij koji je, nažalost, postao uobičajen nakon svakog većeg juga. Bez obzira na deklaratornu opredijeljenost vlada regije da riješe ovaj problem, u stvarnosti se apsolutno ništa ne događaj. Kako se može vidjeti na jutrošnjim fotografijama s Pelješca, na južnim obalama se može pronaći različita plastična ambalaža, granje, kesice, a na plaži je čak završio i uginuli jazavac.
Mora se guše u plastici Prema informacijama Greenpeacea, znanstvenici procjenjuju da između 5 i 13 milijuna tona plastičnog otpada odlazi u oceane te čini veliki dio onečišćenja plastikom kojeg viđamo na našim plažama. Mediteranom, poručuju, već sad pluta oko 1455 tona plastike, što ga svrstava uz bok s tzv.’oceanskim vrtlozima’ plastike.
‘Plastika guši naša predivna mora, ubija morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. U Sredozemnom moru plastični ostaci pronađeni su u malim ribama, morskim pticama, kornjačama te u želucima ulješura. Recikliranje, iako nužno, samo po sebi nije rješenje; samo 14 posto plastične ambalaže u svijetu prikuplja se za recikliranje. U EU, do 30 posto korištene plastike koja je ušla u sustav upravljanja otpadom reciklirano je u godini dana. Ostatak je završio na odlagalištu ili je spaljen’, poručuju iz Greenpeacea.
