U okviru Međunarodnog sajma “Trg od knjige”, sinoć je u Herceg Novom predstavljena knjiga „Kapetan bojnog broda Miroslav Štumberger“ autora Predraga Kuzmanovskog. Tokom razgovora koji je sa autorom vodio novinar Siniša Luković, posjetioci su čuli mnogo zanimljivih detalja iz života čuvenog Starog kapetana, dok se na projektoru prikazivao dokumentarni film Branislava Bastaća “Dva kapetana”, posvećen Miroslavu Štumbergeru.
Kapetan Duge plovidbe, Predrag Kuzmanovski, istraživač je pomorske prošlosti Boke Kotorske, o čemu je objavio četiri knjige, a posljednja naslovljena “Kapetan bojnog broda Miroslav Štumberger” predstavljena sinoć na Sajmu knjiga, sveobuhvatno je djelo o životu starog kapetana.
“Interesantna ličnost, veoma inspirativna i za istraživanje i za pisanje. Mislim da smo uspjeli, koliko je to moguće sa gospodinom Štumbergerom i starim kapetanom, da ga sveobuhvatimo što se tiče faktografskih i istorijskih dokumenata i onoga što se može o Štumbergeru napisati u tom domenu. Pobrojani su svi brodovi, avioni, podmornice, operacije, faktografski obrađena cijela karijera i kasniji život”, kazao je Kuzmanovski.
Bogat život Miroslava Štumbergera, rođenog u slovenačkom Švariju, Austro-Ugarskom, pa potom jugoslovenskom kapetanu koji je odlučio da život provede u Baošićima gdje je napravio kuću, svoj vrstan muzej, zahtijevao je i dugotrajno prikupljanje arhivske građe za knjigu.
“Pa znate kako, to je ono kad nešto volite da radite, onda vam ništa nije teško, onda se moji ukućeni čude kako ja provodim dan ili noć ispred kompjutera ili prođe dvadesetak dana i nađete jednu malu neku činjenicu koja će se kasnije naći u knjizi koja, čitaoci vjerovatno neće ni primijetiti, ali čini i taj dodatni mozaik. Da li je teško? Nije teško ako nešto radite iz takvog ugla gledano”, kaže autor.
Knjiga “Kapetan bojnog broda Miroslav Štumberger” podsjeća na svestranu ličnost koja je zadužila Herceg Novi, kazao je novinar i vrsni poznavalac pomorstva u Boki Siniša Luković.
“Mislim da je ovo dijelo značajno prije svega za Herceg Novi i za nešto što bi u svakoj biblioteci se smatralo zavičajnom takozvanom zbirkom, jer govori o čovjeku koji je čitavoga sebe ugradio u ovaj grad i u hercegnovsku rivijeru i sve što je za života stekao je dao i poklonio ovome gradu i ovim ljudima. Miroslav Štumberger je umro prije više od 40 godina, nažalost sticajem okolnosti, ja barem imam takav utisak, on je polako pao u neku vrstu malog zaborava ovdje i ovo što je moj školski drug Predrag Kuzmanovski napravio pišući ovu knjigu je po meni prilika da Herceg Novi ponovno postane svjestan koliko je Miroslav Štumberger zapravo bio veliki čovjek, on je bio fizički i rastom mali, ali je svojim dijelom i značajem bio zaista veliki čovjek, velikan i ovaj grad bi trebalo sada iskoristiti ovu knjigu da reafirmiše dijelo i značaj Miroslava Štumbergera za istoriju Herceg Novog”, kazao je Luković.
Koliko je kapetan Štumberger bio poseban govore i njegove inovativne otkriće koja su bila ispred vremena u kojem je živio.
“Znači, 1924. godine Miroslav Štumberger je opitovao, znači u praksi, svoj projekt raketnog motora na tečno gorivo, to je bilo dvije godine prije nego što je takav sličan motor na tečno gorivo napravio američki inženjer Robert Godard. Znači, dvije godine prije je Miroslav Štumberger pretekao Amerikance. Ako se vratite, odnosno pođete u budućnost ili sa tog perioda idete na 50-te godine, bila je ona svemirska čuvena trka između SSR-a i Amerike i to ko će prije poslati čovjeka u svemir, odnosno ko će prije spustiti čovjeka na Mjesec. Miroslav Štumberger je osnove za to postavio prije svih njih i prije Rusa i prije Amerikanaca 1924. godine ovdje u Herceg Novom”, objašnjava Luković.
Kuća kapetana Štumbergera od 1964. godine je muzej u kojem je bilo oko 1500 vrijednih eksponata, od kojih su tokom godina zbog nebrige većina nestali, otuđeni ili uništeni.
Luković ističe da je na institucijama, posebno na Ministarstvu kulture, na čijem je čelu Novljanka Tamara Vujović, da učini sve kako bi se vrijedni eksponati vratili.
“Da pokrene sveobuhvatnu akciju, prije svega potrage za određenim vrlo vrijednim stvarima koje su nestale iz zbirke Štumbergera. Danas je relativno, pod znacima navoda, relativno lako ući u trag, pogotovo jako vrijednim predmetima, nekim recimo knjigama koje su bile iz 18. vijeka, a nestale su. Možda bi se mogle pronaći, ali to je nešto što zahtijeva institucionalni pristup, jer ne može bilo ko, bez obzira koliki entuzijazam imate kao pojedinac i pokušavate tragati za tim stvarima, ne možete postići ono što može država kada se institucionalno preko institucionalnih kanala obrati pandanima u inostranstvu. Dakle, u drugim državama, međunarodnim organizacijama, jer jednostavno moramo shvatiti da ovo što je baština Miroslava Štumbergera nije samo baština grada Herceg Novog, ona je jednako tako i baština njegovog zavičaja, Švarja, Slovenije. Ona je jednako tako baština svih naroda koji su činili Austro-Ugarsku, svih naroda koji su činili Jugoslaviju, to je znači naša zajednička baština i mi bi morali prije svega postati svjesni te činjenice i to osjećati svi kao svoje i truditi se da zaštitimo to što je ostalo, odnosno da u mjeri mogućeg vratimo ono što je dobilo noge”, navodi Luković.
Autor knjige Predrag Kuzmanovski ističe da u Boki ima još znamenitih pomoraca o kojima nije sve ispričano, te da će se životima nekih vjerovatno baviti u narednim godinama.
/Lj. Vukotić/
